BIZONJA — U misecu maju, u Marijanskom misecu, pohodili smo s našimi farskimi savezi Veliki Borištof, Šuševo i Longitolj »Putujuću Celjansku Mariju« u Bizonji u Ugarskoj. Velik broj hodočasnikov otpravio se je 21. maja na putovanje busom iz naših far na ovo hodočasno mjesto kade biva kopija kipa Celjanske Majke Bogorodice — još do velikoga hrvatskoga shodišća u augustu.
GERIŠTOF — Od 30. maja do 1. junija prebavili su školari i školarice 3. i 4. razreda OŠ Gerištofa u H2O-termi. Sprohodnice Mirijam i Otilija Meršić su se srkbile dan i noć za male plivače i plivačice. Prve dva dane se je naime kretalo sve za vodu i plivanje. Uz plivački tečaj, pri kom su načinili školari i školarice plivačke ispite, su bili takozvani „Waterballs“ highlight ovih danov. To su velike labde od vode, u ke stupu dica nutar i tako hodu po vodi. To ali laglje izgleda nego je zaista!
U subotu pred Duhi, 11. junija je Djelatna zajednica hrvatskih komunalnih političarov priredila tradicionalni hrvatski pop-festival pod geslom »Hrvat 2011«. Skupa s pinkovskom katoličanskom mladinom su organizatori u šatoru u centru sela predstavili tri hrvatske gupe. Tamburaši Štrabanci iz Koljnofa su otvorili zabavni večer s tamburaškom muzikom. Pred polnoćom je zvijezda hrvatske pop-scene, Vlado Kalember sa svojim bendom zauzeo pozornicu.
Vrtne trave (Gartenkräuter) moremo sušiti prik cijeloga ljeta. Najbolje je, sušiti osebito mlade rasline, ar one imaju najveć arome. Lišće, cvijeti, sime, žilje i cijele biljke moremo sušiti.
Većljetne rasline se rižu otprilike na jednoj tretini od dna, i to prlje nego počnu cvitati, jutro rano čim se je na nji osušila rosa. Pravoda se zamu samo zdravi dijeli. Potom se, samo ako je potribno, operu mrzlom vodom i stavu na kuhinjski papir, da se osušu. Mokre trave naime počnu plisniviti.
P. Palković
Priznanjem od skoro 68 posto dotični Korušci i Koruške su glasali pri pismenom ispitivanju za kompromis o seoski tablica, na koga su se ujedinali Savez, Zemlja Koruška i tri najveće organizacije Slovencev. Sudjelovali su kih 33 posto ods. 146.836 ljudi s pravom glasovanja.
Kulturno društvo austrijskih Romov svečuje 20 ljet postojanja. Predsjednik i utemeljitelj društva, Rudolf Sárkőzy, je subotu, 18. junija u društveni prostorija u Devrientgasse u 19. bečkom kotaru prilikom jubileja istaknuo, kako važno je priznanje Romov kao narodna grupa.
Nije to grih, da človik posjeduje, ima zemaljskoga dobra. Bog dao nam je zemlju i rekao, da ju posjedujemo. Zemlja i svako dobro nam je od Boga dano kao dar Božji. Ali nije nam dao zemlju na račun drugih, da neki posjeduju sve, a drugi umiraju od gladi. Imaj zemaljskoga dobra, ali uvijek gledaj i na drugoga, ali ima i on kruha. človik nemore zatvoriti svoje hombare pred drugimi, ki nimaju kruha, nego morao bi je otvoriti. I nek onda bi ispunio Božju zapovid, ka ovako glasi: Ljubi bližnjega svojega kako i samoga sebe.