Karikatura 13.11.2020.
čet, 12/11/2020 - 20:14P. Palković
P. Palković
Kljetu, 2021. ljeta, Gradišće će veliko slaviti 100 ljet postojanja kao najmladja savezna zemlja tada nove Republike Austrije. U Koruškoj jur ljetos slavu »100 ljet koruškoga narodnoga glasovanja“ pri čemu je stanovničtvo u tadašnjoj južnoj Koruškoj po raspadu Austro-Ugarske Monarhije — uz 80 posto nimškoga pred svim i 60 posto, dakle većinom slovensko — jasnom većinom odlučilo da će južna Koruška ostati kod Austrije a ne da će se pripojiti tadašjnoj novostvorenoj kraljevini Slovencev, Hrvatov i Srbov (Shs), ča je pak kašnje, po najprvom pokušajem kolaboracije s Tretim Reichom nastala komunistička Jugoslavija.
Nedavni teroristički napadi u Beču i Nici pokušaj su podrivanja medjuvjerskoga dijaloga i suradnje, rekao je 4. novembra papa Franjo. Tijekom svoje tajedne audijencije, Franjo je rekao da se sve okrutniji obliki terorizma širu Europom, a posebice je spomenuo napade u Austriji i Francuskoj. Poglavar 1,3 milijarde katoličanov diljem svita nazvao je napade „žalosnimi dogadjaji ki nasiljem i mržnjom pokušavaju potkopati bratsku medjureligijsku suradnju“.
Potom kad je kratko po terorističkom napadu slovačka policija izvijestila da je prije nekoliko miseci upozorila austrijske vlasti na 20-ljetni Kujtima Fejzulaija, napadača iz Beča ki je 2. novambra navečer u pucnjavi u središću grada ubio četiri osobe i ranio njih već od 20, austrijski ministar unutarnjih poslov Karl Nehammer je na konferenciji dva dane po napadu u Beču priznao propust austrijske policije.
Probudila se je domaća manjinska scena ili se barem zbudja u pogledu na mlade ljude, na narašćaj i u hrvatskoj društvenoj sceni kako u Beču tako i u Gradišću. Ča nas spunjuje s takovim optimizmom? Zač ov srebrni trak na horizontu? Ča je uzrok ovomu zaufanju? Mogli bi ta novi početak u manjinskopolitičkom angažmanu viditi u nedavnom postavljanju dvojezičnih seoskih/gradskih tablic u Beču — po inicijativi mladih ljudi u okviru djelokruga Hrvatskoga centra. A pak već nije dugo duralo da se je i Hrvatski akademski klub pojavio sa spodobnom temom najprvo u podcastu u okviru online izdanja NG-a a pak i s pozivom na diskusiju u Kugu u Velikom Borištofu, kade su se hakovci pojačano sadržajno i personalno usidrili i ućaćili u zadnji ljeti.
Ov lockdown je malo labaviji (lockerer) u odnosu na protuliće jer trgovine, čuvarnice i osnovne škole ostaju otvorene. Po Francuskoj, Nimškoj i Belgiji, novi lockdown proglasila je subotu, 31. oktobra i Austrija a počeo je utorak, 3. novembra.
Federalistička unija europskih narodnosti (FUEN) u subotu, 24. oktobra iz svojega ureda u Berlinu je koordinirala svoju virtualnu generalnu sjednicu, ku su peljali nedavno novoodibrana generalna tajnica Éva Pénzes, predsjednik Loránt Vincze i koordinator projektov Matic Germošek uz tehničku pripomoć u vezi s povezivanjem putem interneta u virtualnom svitu. U ovom svojem spravišću FUEN je minjala svoja pravila, štatute, da more i u izvanredni slučaji donašati odluke. Generalna sjednica je svojom odlukom putem virtualne veze pravilam dodala članak, ki omogućuje da delegati moru elektronskim putem glasovati kao i da prezidij more online izvršavati djelo. Uza to su zaključili korona rezoluciju. FUEN ima već od 100 učlanjenih društav i organizacijov iz brojnih narodnosti iz 35 europskih držav, med njimi i Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću i Hrvatski centar u Beču.
Polazimo do teze da človik, osoba, čim je prosvitljenija (aufgeklärt) i školovana, čim već je kulturna a i otvorena prema drugim ljudem i drugomu okružju, tim laglje preuzima i jezik, kulturu, način života drugih tim laglje i brže preuzima i osobine drugih — ljudi, narodnosti i narodov.
A sada minjajmo stranu i polazimo od antiteze, da človik, osoba tim bolje i jače more cijeniti, poštivati svoje, čim čvršća je usidrena u svojem krugu, čim već znam sama o sebi i o svoji i čim bolje je školovana u znanju o sebi i o svoji i čim bolje zna argumentirati u korist sebe i svojih.