Najnovija brojidba u Madjarskoj je kazala razantnu asimilaciju Hrvatov u svi dijeli Madjarske. U točnom pogledu na gradišćanskohrvatska naselja je već samo jedno s hrvatskom većinom.

Željezno/Pečuh – U petom broju Hrvatskih novin smo objavili podatke popisa brojidbe iz 2022. ljeta u kom je konstatiran pad broja Hrvatov u Madjarskoj. Zbog pozadine smo potražili stručnjaka dr. Ivicu Đuroka iz Pečuha, ki nam je odgovorio na sljedeća pitanja:

HN: Vi ste i pripadnik hrvatske narodnosti u Madjarskoj i ujedno i sociolog. Jeste li očekivali ovakov rezultat na brojidbi?

Ivica Đurok: Šokac sam, šokački Hrvat, sociolog, sveučilišni profesor u Madjarskoj i u Indiji. Temeljem mojih hipotezov ter profesije moje, istraživanja i publiciranja na tom polju, odnosno temeljem demografskih i statističkih podatkov nekih brojidbov u susjedstvu očekivao sam neki pad u relevantni pokazatelji narodnosti, pogotovo kod nas Hrvatov. Na tu temu 1998. ljetu objavio sam knjigu pod naslovom: A magyarországi horvátok 1910- 1990 szocioloógia, demográfia, történeti jellemzői a népszámlálások alapján (Hrvati u Madjarskoj med 1910-1990. ljetom po osnovi socioloških, demografskih i povijesnih karakteristikov)

HN: Kako se ispostavilo u velikom broju je pao broj Hrvatov u Madjarskoj od 2011. ljeta. Tribamo za ovakvu promjenu i sociološku analizu?

Đurok: Naravno, tribali bi znanstvenu, pred svim sociološku, demografsku analizu brojidbe. Bilo bi to jako važno, kad su podatki šokantni u vezi s Hrvati (i nekimi drugimi narodnosti). Velim, znastvena, ne ona površna, politički motivirana analiza. Zasad u političkoj i znanstvenoj (te se elite ponekad poklapaju) eliti Hrvatov u Madjarskoj ne vidim takav interes. Kako graditi strategiju budućnosti ako nimamo relevantne podatke o Hrvati u Madjarskoj. Naravno ne mislim samo na brojčano stanje već i na druge podatke (npr. prirodni prirast, spolne, školske, stambene karakteristike, struktura nataliteta i mortaliteta, depopulacijske karakteristike itd).

HN: Hrvati u Madjarskoj živu u šest regijov. Iako je manjak Hrvatov u svakoj regiji prilično isti postoju li u pozadini različita objašnjenja za manjak Hrvatov ili to moramo općenito gledati?

Đurok: U dva najvažnijih pokazateljev, narodnost i materinski jezik zaštrašujući su rezultati. S 18,5 posto (4.950 duš) imamo manje onih ki su rekli da su Hrvati a 40 posto (5.484 duše) manje njih su se izjasnili da im je materinski jezik hrvatski nego kod prošle brojidbe. Te podatke, pokazatelje ne moremo argumentirati samo s mortalitetom, depopulacijom, negativnih gospodarskih i drugih karakteristikov, veći su to rezultati tendencioznoga karaktera ke jasno pokazuju na polariziranost društva, i naše narodnosti ter svakako i na neadekvatno funkcioniranje hrvatskih ustanovov u Madjarskoj. Odnosno na strukturalne pogriške političke zastupanosti narodnosti ter svakako i na odgovornost političke elite.

Regionalne karakteristike su isto tako strukturalnoga značaja. U neki sredina npr. u glavnom gradu imamo blagi porast u ta važna pokazatelja, ali to nije rezultat nataliteta već je vjerojatnije uticaj migracije. S tim više je npr. u Pečuhu, Šopronu u oba pokazatelja primjećujemo pad. Gradišće u pogledu toga potvrdjuje neke od hipotezov, značajan je deficit u Koljnofu, Židanu, Šopronu, Sambotelu, Petrovom Selu itd.

U neki etnički mišoviti naselji npr. u Baranji u Vršendi primjećujemo porast u oba pokazateljev ali analizirajući dobnu strukturu stanovničtva moremo registrirati, da ta porast nije moguć prirodnim natalitetom već promjenom narodnosnoga identiteta (Romi se registrirali kot Hrvati). Takozvani hrvatski centri npr. Baja, Serdahel, Gara, Santovo, Pečuh, Šeljin, Kaniža, Santovo itd. pokazuju značajan pad u oba pokazateljev.

HN: Neki velu, da je mogućnost elektronskoga popisa isto dopeljalo do ovakvoga rezultata, mislite i vi to?

Đurok: Ne mislim da je elektronski popis znatno uticao na ovakav ishod rezultata. Hrvati kot i ostale narodnosti imali su neka sredstva za pripremu, ali očiti nisu ih rabili svrsishodno (potpuno je druga priča nekih narodnosti npr. Ukrajincev).

HN: Po vašem mišljenju mogla su postavljena pitanja dopeljati do ovoga negativnoga rezultata?

Đurok: Pred brojidbom jasno smo rekli, kako metodički triba pripremiti anketne listiće. Nisu uvažili, rezultati su jasni. Naravno jedan drugi metodički pristup anketnim listićem vjerojatno uticao bi i na rezultate brojidbe.

HN: Nažalost je rezultat bio za svakoga šokirajući, ali kako je to kod svih narodnosti u Madjarskoj? Su drugi zadovoljniji od Hrvatov?

Đurok: Ne znam su li druge narodnosti zadovoljne u vezi s brojidbom. Nažalost brojidbu narodnosna elita koristi samo kot sredstvo za izbor narodnosnih zastupnikov u lokalne, županijske i državne samouprave. Očito da tu elitu u tom pogledu ništa drugo ne zanima. Neke od manjin npr. Ukrajinci, Srbi povećali su broj u oba relevantna pokazatelja ali to je rezultat prije svega migracije. Moram napomenuti da broj Srbov je pao u seoski sredina ali je porast vidljiv u Budimpešti, Segedinu itd.

HN: Ča bi savjetovali Hrvatom da se kot Hrvati izjasnu za Hrvate a ne obrnuto!
Đurok: Ne mislim da bi ja tribao dati savjet Hrvatom, ja se bavim sa znanošću, to mi je profesija, bavim se upravo s cenzusi ali ta neadekvatan i neodgovoran pristup ki primjećujemo po brojidbi vjerojatno uticat će dugoročno i snažno na budućnost naše zajednice u Madjarskoj. Vjerojatno kot i neki drugi Hrvati ki se bavu znanošću s čašću ću kazati svoje znastvene stave ako to uopće zanima elitu Hrvatov u Madjarskoj a dakako i matičnu nam domovinu.

Ingrid Klemenšić

Sela nisu nastala manja, samo broj Hrvatov

U točnijoj analizi, ako se prispodobi razvitak stanovničtva s brojom Hrvatov se kaže, da zapadnomadjarska regija ima velik broj sel, ka se tokom prošlih deset ljet nisu po broju stanovnikov znatno minjala. Još i na suprot, neka sela su i znatno narasla.

Zbog sve manje stanovnikov, ki se priznaju hrvatskoj narodnoj grupi, odnosno govoru hrvatski jezik, je tim i hrvatska narodna grupa nastala sve manja, uopće onde još znatno manja, kade je stanovničtvo naraslo kot na primjer u Bizonji. Tako već postoji samo Petrovo Selo, kade je hrvatska narodna grupa u većini s 59,60%. Pred desetimi ljeti je to bilo još pet sel: Unda, Hrv. Židan, Hrv. Šice, Narda i Petrovo Selo.

A u pogledu na razgovorni jezik je najbolja situacija isto u Petrovom Selu, kade se 38,22 posto pomina još po hrvatsku. Pred desetimi ljeti su još bila troja sela, kade se je većina pominala polag štatistike po hrvatsku.

Kemlja pod 10 %

U pogledu na austrijsko zakonodavstvo, bi Hrvatska Kemlja ispala iz liste dvojezičnih općin. 2012. ljeta je bilo još 13,34 posto Hrvatov javljeno, sada već samo 5,76 posto. Tim bi spali u Austriji pod relevantnu granicu od 10 posto.

Jedini pozitivni razvitak je u Vedešinu vidljiv, kade je prem porasta stanovničtva i broj Hrvatov nastao veći. To isto se je godalo i u Horpaču i na Bika, kade su to bile samo pojedine osobe, ke su minjale rezultat.

Kristijan Karall