Ministrica za žene, obitelji, integraciju i medije je pozvala zastupnike svih austrijskih narodnih grup na razgovor u Beč. Med njimi su bili i neki zastupniki gradišćanskih Hrvatov, tako predsjedniki HAK-a i HŠtD-a.

BEČ – Petak, 6. septembra pozvala je ministrica za žene, obitelji, mladinu i integraciju, ka je ujedno i nadležna za narodne grupe, Susanne Raab, člane narodnosnih savjetov kot i predsjednike i predsjednice odredjenih društav narodnih grup u Palais Porcia. Onde je goste pozdravila peljačica odiljenja za narodne grupe Martina Brunner.

Ona je u svojem kratkom govoru istaknula mnogovrsnost manjinske tematike i naglasila, kako ugovori sa Saveznom kancelarstvom nisu samo obični ugovori nego osnova za projekte i potribni za osiguranje narodnih grup u Austriji. Ministrica Susanne Raab je veljek, kad je preuzela rič, nabrojila dostignuća sadašnje vlade: Povišenje subvencijov, imenovanje i posebno podupiranje za jedan peljajući medij narodne grupe, minjanja u obrazovnom sektoru kot na primjer dogovor o ranom jezičnom odgoju.

Raab je osigurala nazočnim, da zna, da je potriban obrazovni sustav od čuvarnice do mature, da je zagovoračica jezika i kulture narodnih grup i da cijeni da mladina preuzame odgovornost.

U vezi s tim spomenula je jur svoj pohod kasnije ovoga večera na Danu mladine. Prilično kratak govor je bio i zadnji te priredbe. Potom se je zastupničtvu služilo malo okripljenje i ljudi su imali mogućnost na neformalni razgovor. Od 24 savjetnic i savjetnikov hrvatske narodne grupe odazvalo su se tri na ov prijem: Joži i Vera Buranić kot i Gabriela Novak-Karall. Nadalje su bili nazočni Aleks Vuković od HAK-a, Florijan Pauer i Marko Zvonarić od Kuge i Džani Mikula od Hrvatskoga štamparskoga društva.

Četira pitanja na ministricu Susanne Raab

Hrvatske novine: Ča ste se naučili o narodni grupa i kade vidite potencijal za poboljšanje?

Susanne Raab: Bila sam na jako čuda priredab i feštov narodnih grup. Čuda sam se pravoda pominala sa zastupniki narodnih grup. Upoznala sam različne jezike, isto kot i dvojezične čuvarnice i zvanaredne muzičke točke, ke postoju. I ča ja znam je, da postoji veliki angažman u regija zbog društav, od starih do mladih.

Ča ja znam je, da se to mora podupirati, ar tako se kultura i tradicija, običaje, identitet dalje dava drugoj generaciji. A onda je drugič važno, da se po- mina o tom, da postoji javnost, da postoju mediji, ke se i podupiraju, da se pomoću te javnosti i pokazuje, da su austrijske narodne grupe dio austrijskoga identiteta.
Novi glas: U prošli dani se je pred svim iz opozicijskih krugov čulo, da je aktualna savezna vlada ostavila odredjenu škulju u budžetu. Ča to znači za sredstva narodnih grup?

Raab: Bili smo u veliki kriza i pravoda smo u to vrime već ljudi podupirali i to je stalo već sredstav iz budžeta. Ali ja sam osvidočena, da uprav podupljanje subvencijov za narodne grupe bilo prava odluka i da bi se morali trsiti dalje pojti tim putem, ar ako si pogledam, ča se ovde i skupa s mladinom djela, onda je to bila prava odluka i to valja i za budućnost.

HN: Ova savezna vlada imala je ambicionirani program za narodne grupe. Par točak je ostalo otvoreno. Ke šanse još postoju, da se ove točke još ostvaru?

Raab: Ja sam u prošli ljeti svenek nanovo iskusila, da je to, ča narodne grupe zaistinu gane i ča im leži na srcu, većjezičnost, dvojezičnost i da ovde u obrazovnom sustavu stvaramo već mogućnosti. Da roditelji kanu, da njeva dica moru pohoditi dvojezičnu čuvarnicu, dvojezičnu osnovnu školu, sridnju školu i tako dalje. Mislim, da to mora biti fokus. Pravoda imamo i druge stvari, kad mislim na institucije i gremije. Ali srž je na obrazovnom sektoru i da investiramo u područje med savezom, zemljami i općinami. Zato bi u dojdućoj legislativnoj periodu stavila fokus na to.

NG: Znači političku reprezentaciju se neka ne dira po Vašem mišljenju?
Raab: Mislim, ča je za političku reprezentaciju osebujno važno je, da je široko reprezentirana. To znači, da bi bilo dobro, ako bi imali šaroliku reprezentaciju od starih do mladih, od žen do muži. Tako najbolje funkcionira reprezentativna demokracija, to bi bila moja nakana.

Tereza Grandić