Na četvrtu platformu dijaloga narodnih grup je ljetos po prvi put sazvao Walter Rosenkranz, a to utorak, 25. marca. Gradišćanske Hrvate su zastupali Joži Buranić i Harald Ladić.

BEČ – Četvrtu platformu dijaloga narodnih grup je ljetos po prvi put sazvao novi predsjednik Nacionalnoga vijeća Walter Rosenkranz, a to utorak, 25. marca. Skupa s prezidijem Narodnoga vijeća da su pozvali da bi podupirali i jačali povezajući dijalog. Posebno težišće je ljetos bilo stavljeno na obrazovnu ponudu, ki neka ne samo „očuva, nego i revitalizira“ manjinske jezike.

Ča znači dijalog?

„Granice mojega jezika značu granice mojega svita“, znao je jur Ludwig Wittgenstein, koga je kot svako ljeto na platformi dijaloga citirala moderatorica Sandra Szabo. Ime „platforma dijaloga“ izaziva u svakoga drugu predstavu. Koncem konca je sastanak parlamentskoga tijela na čelu s Rosenkranzom, s predsjedniki Savjetov za narodne grupe i govoračicami i govorači za narodne grupe pojedinih strankov. Ukupno je četvrti ovakov sastank durao dobre dvi ure. Pojedini govori i izjave se obično ne komentiraju.

Prva platforma s Rosenkranzom

Platformu dijaloga za narodne grupe je upeljao bivši predsjednik Narodnoga vijeća Wolfgang Sobotka od Narodne stranke. Po ojačanju FP-a i izborom Waltera Rosenkranza za predsjednika Narodnoga vijeća nije bilo jasno, je li će se nastaviti ov format. Čini se, da se ov strah nije ostvario. Prilikom prve Rosenkranzove platforme su najavili i daljnje priredbe u vezi s narodnimi grupami. Protesta protiv desničara Rosenkranza sa strani zastupničtva narodnih grup – kot je to na primjer bilo sa strani židovskih organizacijov – nije bilo.

Zastupničtvo narodnih grup, tako na primjer i predsjednik Savjeta za hrvatsku narodnu grupu Joži Buranić, su pozdravili Rosenkranzovu želju za proširenjem platforme s odgovornimi iz ministarstav. Sam Rosenkranz je pozdravio sve nazočne i je tom prilikom veljek po nimšku citirao slovenskoga pisca Florjana Lipuša: „S jezikom smo ili nismo, s jezikom ćemo biti ili nećemo biti”. Jezik i identitet da su jaki fundamenti našega društva, tako Rosenkranz.

Vidljivost manjin u parlamentu

Rosenkranz je predao rič Thomasu Kasslu. Zaposlen u novom odiljenju 5.2 parlamenta (platforma dijaloga država i društvo) je koruški Slovenac predstavio plane veće vidljivosti narodnih grup u parlamentu. U parlamentu je sada jur moguće peljanje na jeziki narodnih grup, uza to postoji brošira i na gradišćanskohrvatskom. Izdana u suradnji sa Savjetom za hrvatsku narodnu grupu ima još potencijal, da još jednoč izajde u jezično korektnoj verziji.

Kassl je predstavio plane za dojdući zakonski jubilej. 2026. je Zakon o narodni grupa naime 50 ljet star. U vezi s tim kanu nadoknaditi biblioteku parlamenta s knjigami narodnih grup i nekoliko stvari ponuditi i u vlašćoj trgovini. Želja je, da „se na jednostavni način dilu najvažnije informacije“, tako Kassl.

Sažetak i pravna ekspertiza

Od samoga početka platforme sprohadja lingvistica Brigitta Busch platformu dijaloga. Ona je veljek na početku priredbe još jednoč sažela sadašnje sastanke. Busch vidi prve korake u pravi smir kot je to študija o slovenskoj manjini i diskusija o obrazovnoj ponudi. Busch je ali isto naglašavala stanje znanja jezikov kod narodnih grup: Već nije govor samo za očuvanje jezikov, nego za procese jezične revitalizacije. Triba zato poduzeti odlučne korake prema revitalizaciji.

More se s narodnimi grupami pravno nejednako zahadjati?

Peljačica Pravne službe Parlamenta Gerlinde Wagner je nazočnim dala pregled o manjinskom pravu u Austriji. U centru nje govora je bio Član 8 Ustava: „Republika priznaje svoju razvitu jezičnu i kulturnu mnogo- vrsnost, ka se zrcali u autohtoni narodni grupa. Jezik i kultura, opstanak i očuvanje tih narod- nih grup se moraju paziti, osigurati i podupirati.“

Član 8 Ustava je istovrimeno odredjenje državnoga načela (Staatszielbestimmung), s kim nisu povezana subjektivna ili kolektivna prava. Ovo odredjenje da ipak markira priznanje Austrije kao multietničke države. Zvana toga da ovo odredjenje državnoga načela valja za cijelo savezno područje i za sve jezike autohtonih narodnih grup. Svrha ovih odredjenj je, da daju okvir za političko djelovanje, ona ne obavezuju, da se stvoru nova pravila. Otvoreno je pri tom, kako se neka interpretiraju riči „osigurati i podupirati“.

S osebujnim pogledom na moguću školu za sve narodne grupe u Beču, razložila je Wagner, da ne postoji odredjenje, ko potribuje ravnopravnost na- rodnih grup. Tako je u Ustavu samo regulirano obrazovanje za hrvatsku, slovensku i madjarsku narodnu grupu, a to povezani s tradicionalnimi područji naseljenja. O opravdanju ili ne-opravdanju ove neravnopravnosti se polag sadašnjega prava ne more ništ zaključiti, tako Wagner. Moglo bi se argumentirati za ravnopravnost u pogledu na to, da imaju i sve narodne grupe Savjet za narodne grupe. Postoju i argumenti protiv. Razvitak u odredjenju za čuvanju manjin, da pokazuje, da u nekoliko pitanj još nije izrečena poslidnja rič.

Prosjaki nacije?

U pogledu na jezičnu situaciju i mogućnosti obrazovanja je dao načelnik Globasnice Bernhard Sadovnik svoj izvješćaj. On je potribovao ofenzivnu jezičnu politiku mjesto sadašnje restriktivne. Zastupničtvo narodnih grup da se ćuti kot „prosjaki nacije“, ki ljeta dugo prez uspjeha prosu. U jezičnoj politiki da je vrime za preokret. Sadovnik je ponudio i prvu akciju, naime takozvanu Europsku školu u Beču. Ova za druge jezike narodnih grup proširena Komenskyjeva škola da bi odgovarala daru za ljetošnji jubilej, 70. obljetnicu Državnoga ugovora.

Će dojti obrazovni kampus za Beč?

Veliko pitanje, ko se vuklo kao črljena nit kroz cijelo otpodne, je bilo spomenuto rješenje obrazovne ponude na jeziki narodnih grup u Beču. Za Čehe i Slovake ide onde pred svim za trajno financijsko osiguranje Privatne škole. Ostale narodne grupe kanu uopće imati dvojezičan sustav, ki bi se mogao priključiti sadašnjoj Komenskyjevoj školi. Kot je rekao Sadovnik, sa strani narodnih grup je jur sve izdjelano, zastupniki da čekaju samo termine u ministarstvi za obrazovanje kot i za financije. Kasnije ovoga otpodneva će govorač Neosov Michael Bernhard najaviti termin kod ministra za obrazovanje Christopha Wiederkehra u aprilu ovoga ljeta.

Konvent i obnavljanje Zakona o narodni grupa?

Narodne grupe zastupaju na platformi dijaloga predsjedniki Savjetov za narodnih grup. Šest muži u drugoj polovici života smi u kratkih pet minut predstaviti svoja potribovanja. Počeo je Joži Buranić od hrvatskoga Savjeta. Uz rješenje školskoga pitanja u gradi, napominje i pravnu situaciju: „Zakon o narodni grupa iz 1976. ljeta već ne odgovara vrimenu i se mora po 50 ljet prilagoditi za budućnost. Jur 2011. ljeta je grupa ekspertov izdjelala prijedlog za novu kodifikaciju, ali ov nije dostao političku većinu.“

Buranić je zato predložio parlamentarski konvent za reformu i sastavljanje stalnoga parlamentarskoga odbora za posle narodnih grup. Buranićevo potribovanje je prošli tajedan potvrdilo i njegov poslodavač Centar za austrijske narodne grupe, ki pozdravlja odobrenje ovoga posla od skoro svih govoračev narodnih grup. Prošnju za konvent je ponovio i predsjednik slovenskoga Savjeta Bernhard Sadovnik, ki je uputio rič i svojemu potpredsjedniku od štajerskih Slovencev Sebastianu Walcheru, ki je potribovao i proširenje koncepta skupne škole na Grace, čim je ostvarena škola u Beču.

Zastupnik madjarske narodne grupe, učitelj na bortanskoj gimnaziji Attila Somogyi se tužio o činjenici, da su „Madjare zabili u Državnom ugovoru“ i je prosio za ista prava i podupiranje, kot je imaju Slovenci i Hrvati, prez da se njim ča oduzima. Vladimir Mlynar od slovačke narodne grupe ukazao je na novi potencijal na granici prema Slovačkoj. Ovde bi se tribalo proaktivno postupati, da se ne zgubi ov potencijal.

Karl Hanzl, predsjednik odbora Komenskyjeve škole je koristio priliku, da još jednoč, sada ojačan od podupiranja svojih kolegov iz drugih savjetov, potribuje trajno i osigurano financiranje škole. Emmerich Gärtner-Horvat od romske narodne grupe potribovao je daljnje predjelanje prošlosti Romov, ki su kao žrtve Nacionalsocijalizma doživili brojne traume.

Reakcije strankov na kraj platforme

Dokle su u prvi ljeti prvo govorili govoračice i govorači za narodne grupe strankov i onda stopr zastupničtvo narodnih grup, je po nalogu Sobotke sada preminjeno. Tako je zastupničtvo strankov moglo komentirati potribovanja narodnih grup. FP je poslao poslanika u Savezno vijeće Klemensa Kofler, ki se je diskvlificirao s izjavom prema zastupnikom slovačke i češke manjine.

Nova govoračice za narodne grupe VP-a Agnes Totter je pred svim pozdravila ideju konventa i školstva. Govoračicu za ljudska prava SP-a je zastupio Antonio Della Rossa, ki je razvedrio drugačije suhe izjave sa svojim iskustvom talijanske manjine u Vorarlbergu odnosno Vorarlbergca u Beču. Govorač Neosov Michael Bernhard je zvana da je mogao najaviti termin kod svojega kolege, priznao, da je vladin program skroman u pogledu na narodne grupe, točke, ke su unutri, da se triba čim bolje primijeniti, a govoračica Zelenih Slovenka Olga Voglauer se je zahvalila zastupničtvu za strpljenje i izdržljivost u borbi za svoja prava.

Rosenkranz je toj izdržljivosti davati novo ufanje na sastanak. Uz Dan Romov 8. aprila je planiran i Dan narodnih grup u jesen ovoga ljeta.

Tereza Grandić