Projekt za »100 ljet Gradišće — Dom narodnih grup u Borti

Petak, 22. januara o. lj. potpisali su Zemlja Gradišće, Grad Borta i zastupniki manjinskih organizacijov „letter of intent“ (pismo namjere) — da ćedu izgraditi Dom narodnih grup u južnogradišćanskoj Borti. Sa strane manjinskih organizacijov su uključeni u ov projekt: Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću, Hrvatski kulturni i dokumentarni centar, Gradišćanskomadjarsko kulturno društvo, Roma Service, Madjarska narodna visoka škola i Romska narodna visoka škola. U sljedećem izjava Jožija Buranića (HKD).

Rijeka si išće novo korito

Datum: 
pet, 02/25/2022 - 19:00

 

U KUGI će se pokazati većjezična produkcija "Rijeka si išće novo korito" ("Der Fluss sucht sich ein neues Bett").

 

Ideja: Peter Wagner

Muzika: Ferry Janoska

Sudioniki na pozornici: Claudia Fellinger, Alexander Wukovits, Tamás Hompok, Eveline Rabold, Peter Wagner

Live-muzika: Ferry Janoska, Nikola Zeichmann, Thomas Maria Monetti

 

Početak: 19:00

Rijeka si išće novo korito

Datum: 
ned, 02/27/2022 - 19:00

 

U KUGI će se pokazati većjezična produkcija "Rijeka si išće novo korito" ("Der Fluss sucht sich ein neues Bett").

 

Ideja: Peter Wagner

Muzika: Ferry Janoska

Sudioniki na pozornici: Claudia Fellinger, Alexander Wukovits, Tamás Hompok, Eveline Rabold, Peter Wagner

Live-muzika: Ferry Janoska, Nikola Zeichmann, Thomas Maria Monetti

 

Početak: 19:00

Već od 72.000 istupov iz Katoličanske crikve širom Austrije, 1.719 u Gradišću

Kako kaže pred kratkim objavljena statistika broj istupov iz Katoličanske crikve je minulo 2021. ljeto opet narasao. Širom Austrije već od 72.000 katoličanov je ostavilo Crikvu. I u Gradišću je bilo za tretinu već istupov u prispodobi s 2020. ljetom. U Dijecezi Željezno u 2021. ljetu 1.719 vjernikov je položilo svoje članstvo. U Gradišćanskoj biškupiji je javljeno 184.458 katoličanov i katoličankov, to su prilično 62% Gradišćancev.

Nad slavljem da smo u Austriji smo zabili da se u pogledu na manjine ništ…

Slavlja i spomenpriredbe u vezi sa »100 ljet Gradišće« su zapravo mimo s minulim 2021. ljetom. A pokidob zapravo već nijedan ne živi, ki se mogao spomenuti na to kako je svojčas, pred 100 ljet i najzad bilo do 1921. ljeta, vjerujemo zapravo sve ča nam se nudi u glorificiranju povodom ovoga jubileja. Objektivno gledano, su ljudi na austrijskoj strani povijesnoga Gradišća imali sriću. Jer iako ih je i s ovkraj is onkraj teško pogodio fašizam Tretoga Reicha, Gradišće je samo do 1955. ljeta bilo pogodjeno od teškoga brimena Sovjetskoga saveza. Od komunističe strahovlade, dakle ponovnoga fašizma — samo u drugoj prateži i s drugimi naznakami — kako mnogi povjesničari danas tumaču to razdoblje od 1989. ljeta — austrijsko Gradišće nije bilo pogodjeno. Ali na čehoslovačkoj i madjarskoj strani dabome. Ali od svega toga u 1921. ljetu još nije bilo ni traga ni slijeda, iako su dalekovidni ljudi i iskušeni promatrači mogli jur tada viditi, da mirovni ugovor iz Versaillesa nosi u sebi jur klicu Drugoga svitskoga boja. A tako je nažalost konačno i došlo.