CD-prezentacija tamburaškoga sastava Koprive
sub, 17/03/2018 - 13:41SAMBOTEL (6. april) — CD-prezentacija tamburaškoga sastava Koprive;
petak, 6. IV. (19.00) u dvorana Bartók, Rákóczi Ferenc u. 3.
SAMBOTEL (6. april) — CD-prezentacija tamburaškoga sastava Koprive;
petak, 6. IV. (19.00) u dvorana Bartók, Rákóczi Ferenc u. 3.
CINDROF (8. april) — Tamburica Cindrof poziva na „Zajačimo si“;
nedilju, 8. IV. (15.00) u kulturnom centru.
STINJAKI (16. marc) — Šnapsljanje SP-a za odreske, tlačenicu (hladetinu), rizance;
petak, 16. III. (19.00) u seoskoj dvorani.
BEČ (17. marc) — Zoran Lucić: »Umjetnine od jaja«;
tehnikom bušenja i rezbarenja krhkih, tankih i osjetljivih ljuska jaja stvara inovativna i prepoznatljiva umjetnička djela;
gost izložbe je slikar Ivica Blažević;
subotu, 17. III. (18.00); u Hrvatskom centru, Schwindgasse 14.
[Radionice Zorana Lucića: Umjetnine od jaja 19. - 24. III. od pandiljka do petka 15.00-20.00, subotom 10-14.00; uz vještu ruku Zorana Lucića, izradite svoje vlastito jaje tehnikom bušenja i rezbarenja; dobrovoljni dar za humanitarnu svrhu].
TRAJŠTOF (16. marc) —„Tea Time & Partylite“ sastanak;
petak, 16. III. (18.00) u Galeriji Tulipan, Weinberggasse 12.
TRAJŠTOF (16. marc) — Generalno spravišće Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov;
petak, 16. III. (17.00) u prostorija Zigh-a, Trg Štefana Lászlóa 1.
Svečanom otvorenju zgrade od 500 četvornih metrov prisustvovali su predstavniki političkoga, kulturnoga i znanstvenog života Hrvatov u Madjarskoj i Hrvatskoj.
U Šoprunu 8. marca su se sastali zastupniki pograničnih regijov s obadvih strani granice da raspravljaju o opširnom razvitku prikgraničnih očnih prometnih vezov. Kako je rekao zem. poglavar H. Niessl Gradišće neka i nadalje ima koristi od prikgraničnih željezničkih projektov.
Na »Medjunarodni dan žen« 8. marca se je nekoliko hakovcev, pretežno mladih žen, spomenulo ženskih spisateljic i ženskoga lika u gradišćanskohrvatskoj književnosti kao i žen, ke su pisale i pišu literaturu na hrvatskom jeziku i uza to potiču iz Gradišća. Koliko je to bila zahvalna tema za Zrinku Kinda, ka je o toj temi diplomirala na Slavistiki Bečkoga sveučilišća, ili je bilo i dosta „mledna“ i „razrijedjena“ tematika, o tom zna ova mlada i angažirana prije svega i pedagogica i natprosječno nadarena pjevačica sigurno puno povidati. Zapravo sve, o čemu je pisala u svojem diplomskom djelu, je morala sama otkriti i se je kumaj kade mogla naslanjati na jur postojeću sekundarnu literaturu. Dakle je morala sama iskati i najti primarnu literaturu, dakle istraživati sama ča su objavile žene na hrvatskom. To, dabome, u prošlosti nije bilo ni preveć ni preobiljno.
U zadnjem broju smo se bavili zvučnimi i bezvučnimi suglasniki i pravopisnimi zakoni s njimi u vezi. Zbog pomanjkanja mjesta si nismo mogli pogledati složene riči, kade isto zna dojti do asimilacije/jednačenja po zvučnosti. A obećali smo i, da ćemo si još pogledati, u ki slučaji imamo iznimke. Ali, krenimo redom!