Teško je, osloboditi se dugovanja prez kompromisa, ko je odslužilo svoje ili uopće nikada nije ni bilo funkcionalno. Difuzan strah, da ćemo nešto izgubiti, zač će nam biti jednoč još žao, nam otežava osloboditi se klimbima.
Seriju predavanja i rasprav na temu „Prvi svitski boj i Hrvati“ zajedno organiziraju Hrvatski centar u Beču i bečki ogranak HKD NAPREDAK u okviru »Razgovora u Centru«. Prvi u ovoj seriji je bio referirao povjesničar Nikola Benčić još u januaru o. lj. Srijedu, 12. feb. u Beču je gostovao hrvatski povjesničar i kroatist iz Ugarske i ravnatelj nedavno otvorenoga Ugarskoga kulturnoga instituta u Zagrebu dr. Dinko Šokčević, a njegov sugovornik je bio glavni urednik HRVATSKIH NOVIN Petar Tyran. Kao uvod u temu „1914. i Hrvati“ Šokčević je dao kratak pregled ugarske povijesti posebno se osvrnuvši na povijest Hrvatov u Ugarskoj i prekretnice u većstoljetnom suživotu Hrvatov i Ugrov.
Neki gledaju Gavrila Principa za narodnoga heroja, borca za slobodu svojega naroda. Drugi pak za terorista u najobičnijem smislu riči. Spomeniki mu se postavljaju i danas još i po simpozija ga stavljaju kao jednu točku programa u 100-ljetno spominjanje na Prvi svitski boj. Mnogobrojne člane obitelji Princip je austrijska policija uhapsila i poslala u uze.
Nedilju, 28. junija 1914., po srpskom kalendaru 15. junija na Vidovdan, je Gavrilo Princip (ne Prinčip!, 1894.-1918.), bosanski srpski djak, ki je u 20. ljetu svojega života izvršio atentat na prijestolonasljednika Austro-Ugarske Monarhije Franca Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju u Sarajevu. Atentatora i njegove tovaruše, jer nije bio sām na svojem poslu, su uhapsili na licu mjesta, a drugi dan još oko 200 ljudi, u prvom redu Srbijance po narodnosti.
„Imamo jaku naklonost prema Srbiji, ne samo zbog naše povijesti, već i zbog medjusobne ekonomske suradnje i, takaj, zbog naših gradjanov“ rekao je Kurz. Austrijski ministar vanjskih poslov Sebastian Kurz je nadalje rekao kako je Austrija oduvijek davala podršku Srbiji za ku želji da postane članica Europske unije čim prije.
ŠOPRON (28. februar) — Otvaranje Hrvatsko-nimškoga centra;
petak, 28. II. (16.30);
na otvaranju sudjeluju hrvatski i nimški orkestri;
Hrvatsko-nimški centar, Rejpál hiža, Várkerület 7.
BEČ (26. februar) — Čitanje Rujane Jeger;
srijeda, 26. II. (20.00), u Hrvatskom centru, Schwindgasse 14.
VULKAPRODRŠTOF (23. februar) — Dičji bal, nedilja 23. II. (15.00) u dvorani za različne priredbe.
DOLNJA PULJA (23. februar) — Dičji bal u maska; nedilja, 23. II. (15.00), dom ognjogascev.
BEČ (27. februar) — Matica hrvatska-Beč poziva na predavanje mr. Ivana Rončevića s Instituta za slavistiku Sveučilišta u Beču „Dvostruko rimovani deseterci kao kulturni izričaj Istočne Hrvatske“,
glazbeni okvir: članice Folklornoga ansambla Rod u Beču i Ženska vokalna skupina Tkanica;
četvrtak, 27. II. (20.00) u Hrvatskom centru, Schwindgasse 14.
KOLJNOF (23. februar) — Igrokaz igrokazačkoga društva Židana gostuje s »Koliko smo to smo«;
nedilju 23. II. (15.00) u domu kulture.