Blažen i na zadnjem mjestu - piše Joško Preč

Neki človik, ki je iz računice poznavao ov odlomak S. Pisma „Ako te neko zove na gošćinu, sjedi na poslidnje mjesto, da te pak pozove gostodavatelj na prvo mjesto“. On sjede na poslidnje mjesto, u ufanju, da će ga sada gostodavatelj pozvati na prvo mjesto, ali ga nije pozvao. On sidi i sidi na poslidnjem mjestu i ostane na poslidnjem mjestu do konca gošćine. Razočaran projde domon, razočaran i iz Sv. Pisma, jer ga gostoprimac nije pozvao na prvo mjesto. Nije mislio na to, da je to mjesto pripalo onomu, za koga je bilo pripravno.

U Koljnofu jur po 15. put »Nakovićevo naticanje« u lipom govoru

Osnovna škola »Mihovil Naković« u Koljnofu (Ugarska) redovito organizira ovu veliku manifestaciju u ku se uključuju sve hrvatske škole na ugarskoj strani Gradišća u ki podučavaju hrvatski jezik.

KOLJNOF — »Nakovićevo naticanje« u Koljnofu su ljetos priredili jur po 15. put. Četvrtak, 14. oktobra je u osnovnu školu u Koljnofu doputovalo oko 70 dice u starosti od 6 do 14 ljet. Došli su školari i školarice iz 10 škol. Ovo naticanje je pokrenula profesorica hrvatskoga jezika i književnosti i poznata pjesnikinja Matilda Bölcs.

Hrvatski na gimnaziji u Željeznu

ŽELJEZNO — U Saveznoj gimnaziji u Željeznu imaju u ovom školskom ljetu osebujno velik hrvatski razred. Pohadja ga 25 školarov, to je za devet školarov već nego lani, jer su se javili i školari iz Niuzaljskoga kotara. U hrvatskom razredu se školari uču tri ure u tajednu hrvatski jezik kao obavezni predmet. Savezna gimnazija u Željeznu je s već 1100 školarov najveća sridnja škola Gradišća. Od 1987. ljeta onde nudu i hrvatsko podučavanje u okviru školskoga pokusa.

Tagovi: 

Kako najti pravu pratež u ormaru?

Ponekad more biti mučno jutro zibrati si pratež, osebito onda, kad je ormar nabito pun. Pun ormar ne znači, da imamo mnogo prateži, nego prateži, ka je odslužila svoje. I zato je dobro, povrimeno iščistiti ormar. Na temelju nove i prave organizacije, ćemo brže najti pratež za svaku priliku. Mnoge žene si jednoč kupljenu pratež držu na vijeke. Mislu, da će ona opet dojti u modu. Ali kanite zaistinu svenek izgledati kot vuk u istoj prateži? Kusići, ke dvi ljeta dugo nismo nosili, slišu van iz ormara. To godi i nam, a i ormaru.

Tagovi: 

Ste znali? - Lako ćemo prepoznati ponašanje ljudi

Simptomi za neiskrenost

Pogled neiskrenih ljudi putuje. Oni govoru friško i u različni tonski višina. Na stolcu se gibaju najper i najzad.

Pri govoru si oči, usta ili dijele obraza pokrivaju rukami ili drugimi dugovanji. Gusto pomiguju. Flaču si usnice. Jezik rivaju prik zubi. Išću na neprimiren (unangemessen) način tjelovni kontakt s drugim človikom.

Nijedan od ovih opisov nije za sebe znak za laž, ali ako se neki človik pri bezazleni pitanji počne na stolcu nemirno gibati najper pak najzad, je to i te kako jedan od signalov.

Tagovi: 

»Dani mira« u St. Johannu u Solnogradu s Hajdenjaki

ST. JOHANN — Jur po šesti put zemlja Solnograd (Salzburg) i društvo za narodnu kulturu su organizirali „Dane mira“. Prvi večer pri otvaranju nastupili su Hajdenjaki skupa s folklornom grupom Ugnele iz Litve i Agidigbo iz Nigerije. U projekt su bila uključena i dica osnovne škole St. Johanna, ka su naslikala jako čuda slik na temu „mir i pomirenje“. A slike su se mogle viditi u izlogi trgovinov širom grada.

Furio Radin o talijanskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj

Zastupnik nacionalnih manjin u Saboru Hrvatske, dr. Furio Radin, ujedno je i predsjednik odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjin. Na poziv Hrvatskoga centra u Beču i gdje dr. Sabine Stadler (stručnjak za EU-pitanja) Radin je referirao o „Nacionalni manjina i manjinskoj politiki u Hrvatskoj — o položaju i situaciji Talijanov, Srba, Slovencev, Nimcev i drugih“.

Tagovi: 

Pripravlja se novela Zakona o narodni grupa

BEČ — Predvidjeno je da do konca tekućega ljeta tri djelatne grupe izdjelaju predloge za noveliranje Zakona za narodne grupe. To je prilikom Dana narodnih grup pandiljak, 18. oktobra u parlamentu nazvistio državni sekretar Josef Ostermayer (Spö). 40 stručnjakov se bavi s pitanji izobrazbe i jezika, sa strukturnimi i pravnimi pitanji kao i regionalnoj i gospodarskoj politiki. Cilj je, da se stvoru zakonski uvjeti, ki poboljšaju suživljenje i omogućuju bolje iskorišćavanje jezične i kulturne šarolikosti, je rekao J. Ostermayer.