Čemu nam je potribno vrime obraćanja?

Mi ne moremo svečevati Vazam, ako se ne pripravimo na njega. Do drugoga stoljeća su se kršćani pripravljali na svečevanje Vazma s dvodnevnim oštrim postom. Za vrime grobne tišine nisu jili apsolutno ništa. Kašnje se je korizma razvila u četrdesetdnevnu periodu pripravlja-nja na Vazam. Ki su se pripravljali na krst na Vazam su kroz cijelo posno vrime jili samo jednoč na dan kot spominak na Jezuševo vrime u pustini.

 

Tagovi: 

Ste znali? - Zač je Dunaj jedina rijeka, ka curi od zapada prema istoku?

Dunaj je jedina važna rijeka Europe, ka curi od zapada prema istoku. Pred dugim vrimenom je vjerojatno curila u drugom smiru, a izvor joj je bio u Alpa. Geološke katastrofe kotno fenomen Rajnske grabe (Rheingraben) ili udar meteorita su prouzrokovali, da si Dunaj išće drugi put, i tako danas curi od zapada prema istoku.

Tagovi: 

Zač svemogući Bog dopušća, da človik trpi?

Ljudi se mnogokrat odvraćaju od Boga u jadu, kad moraju trpiti. Zač Bog dopušća, da pravičan človik mora trpiti? To pitanje je tako staro kot človičanstvo. Toliko tragedijov je na svitu, da je ne bi mogli popisati. Dokle smo živi, ne moremo razumiti trapljenje i tugu. To je misterij. Kako pak u trapljenju najti smisao? Kako pak zahadjati s tugom? Iako Bog ne kani, da moramo trpiti, on to ipak dopušća. Vjerojatno je to dio našega materijalnoga svita. Poslao je Jezuša Kristuša, ki je i danas pripravan pomoći nam, da moremo podnositi naše boli.

Tagovi: 

Ste znali? - Kako planirati vrime?

Koraki pri planiranju vrimena bi morali biti sljedeći:

1. Cilj triba biti realan s jasno postavljenimi roki.
2. Neophodan je popis zadać: dnevnih, tajednih i misečnih.
3. Na programu je dnevni plan poslov.
4. Odredjuju se prioritetne zadaće. Nevažne ostaju za konac.
5. Veće zadaće se podilu na manje i delegiraju.
 
Važno je:
• držati se isplaniranoga vrimena
• ne odgadjati posle, da se naberu
• ne prekidati posle i završiti započete
• imati terminski kalendar, kamo sve zapisati
• odustati od perfekcionizma i razlikovati bitno od nebitnoga.
Tagovi: 

Ste znali? - Kade je Marijin stan?

Loreto, je slikovit varošić. On leži 22 km udaljen od Ancone u istočnom dijelu centralne Italije. Odanle se ima izvrstan pogled na Jadransko morje. Ali to nije jedino, ča ga odlikuje. Loreto je važno talijansko svetišće. Legenda veli, da su u Loreto u noći 10. decembra 1294. ljeta andjeli na svoji kreljuti iz Palestine donesli sveti stan, i to rodni stan Divice Marije, u kom je ona odgojena, i u kom joj se je skazao andjeo Gabrijel, i joj nazvistio da će prijeti Jezuša po Duhu Svetom. U tom stanu je živila s Jezušem i Jožefom za vrime Jezuševoga ditinstva.

Tagovi: 

Kako delegirati zadaće, da i drugi profitiraju? (2)

Važno je znati kako delegirati, ča delegirati i ča ne delegirati, komu delegirati i misliti na to, da odgovornost za (ne)obavljene posle ostaje na nami. Delegiranje je moguće pod uvjetom da vladaju zdravi medjuljudski odnosi i da svaki pojedinac ima malu količinu empatije, da je u stanju zamisliti se u drugoga.

 

Postoju pravila, ka moru biti hasnovite smjernice pri delegiranju:

Tagovi: 

Ste znali? - Hodočasna mjesta u Europi

Milioni vjernikov svako ljeto iz različnih uzrokov hodočasti u brojna hodočasna mjesta svita, od kih neka imaju jur stoljeća staru tradiciju. Opet druga su se razvila dost kasno. U sljedećem dajem pregled o najznačajniji i priznati hodočasni mjesti Europe:

  • Celje: Od 12. stoljeća početo postoju shodišća u Celje. Svako ljeto Madoni s Ditešcem šetuje 800.000 vjernikov.
  • Loreto: Od 14. stoljeća početo postoju shodišća u Loreto u Italiji. Svako ljeto Črnoj Madoni s Ditešcem šetuje 3 milioni vjernikov.
  • Einsiedeln: Istotako od 14. stoljeća početo postoju shodišća u Einsiedeln. Svako ljeto Črnoj Madoni s Ditešcem šetuje 400.000 vjernikov.
  • Czestochowa: Od 14. stoljeća početo postoju shodišća u Czestochowu u Poljskoj. Svako ljeto ikoni Črne Madone šetuje 5 milioni vjernikov.
  • Altötting: Od 1489. ljeta početo postoju shodišća u Altötting u Nimškoj. Svako ljeto Madoni s Ditešcem šetuje milion vjernikov.
  • Kevelaer: Od 1642. ljeta početo postoju shodišća u Kevelaer u Nimškoj. Svako ljeto kipu Divice Marije šetuje 800.000 vjernikov.
Tagovi: 

Kako će biti teplije na ovoj zemaljskoj kuglji?

Lončari su jur pred sedam tisuć ljet brnene posude kinčili sa stiliziranim figovim lišćem. Kad se nešto stilizira, se po prirodnom predlošku stvara jednostavniji mustar nego je original. Srcoliki sad figovoga stabla je u mnogi kultura bio simbol za ljubav i združenje muža i žene. Stari Grki i Rimljani su predmete i kipe dekorirali srcolikim lišćem od figovoga stabla, bršljana (Efeu) ili grojza. Po ti antikni pretkipi su umjetniki u sridnjem vijeku prikazivali ljubav med ljubavniki. Kada tada su upeljali črljenu farbu kot spominak na krv.

Tagovi: 

Ste znali? - Nešto o krivi pogledi u vezi s protestanti?

Mnogi mislu da je Luther nastao velik reformator crikve zbog toga, kad je kritizirao proširenu praksu, da se more kupovati oprošćenje grihov. Ali on se je protivio samo jednomu obliku prodaje oprošćenja grihov (Ablasshandel), i to da se s timi pinezi financira Petrova crikva u Rimu. Ta oblik oprošćenja grihov se je mogao dostignuti i po smrti, a da se človik nije morao kajati za svoje zločine i prestupe. Pinezi sami su bili dost za oprošćenje grihov. Zato je Luther oponirao i formulirao 95 tezov.

Tagovi: