KOLJNOF — Općina Koljnof je častila kulturnoga djelača Gezu Völgyija starijega. Rodjeni Vedešinac (Hidegség/Kleinandrä) je iz ruk načelnika Franje Grubića primio nagradu »Pro Urbe« (= za grad). Nagrada se sastoji od brončane medalije s poveljom i malom svotom pinez. Bitno je pravoda, da se tim pokaže nositelju, da je cijenjena osoba, je naglasio Grubić.

Utorak, 16. augusta se je u južnoj Koruškoj, u Železnoj Kapli (Bad Eisenkappel) a potom u Žitaroj vasi (Sittersdorf) našao politički vrh Koruške i Austrije, da skupa i službeno, oficijelno kao i za znatiželjne medije montiraju prvu od dodatnih 92 dvojezičnih seoskih tablic — kako je to zaključio austrijski Parlament 6. julija ovoga ljeta.

BOLCANO — Hans Heinrich Hansen, predsjednik Federalističke unije europskih narodnosti (Fuen) će 5. septembra biti odlikovan »Manjinskom nagradom Južnoga Tirola«. Nagradu će predati zemaljski poglavar Južnoga Tirola, Luis Durnwalder (Svp). Nagrada je dotirana s 20.000 E a dodiliti ćedu ju po drugi put. 73-ljetni Hansen je pripadnik nimške manjine u sjevernom Šlesvigu u Danskoj.
Od 1993. do 2006. je Hans Heinrich Hansen bio predsjednik nimške manjine u Danskoj, od 1994. ljeta potpredsjednik a od 2007. predsjednik Fuen-a.
 

Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslov i europskih integracijov RH Gordan Jandroković poručio je da će Hrvatska kao nova članica EU-a i nje ključan gospodarski partner s jugoistoka Europe predstavljati „dodatnu vridnost“ za EU. Dodao je da je RH, kao prva zemlja s europskoga jugoistoka uključena u unutarnje tržišće EU-a imati velike mogućnosti da postane jedno od najvitalnijih gospodarstav u ovom dijelu Europe.
 

Hrvatski ministar vanjskih poslov i potpredsjednik Vlade Gordan Jandroković se je susreo s gradišćanskimi Hrvati utorak, 12. julija u Željeznu pri službenoj večeri u restoranu Ohr. Tom prilikom je ministar uz ostalo naglasio, da Hrvatska vlada želji koordinaciju svih izvandomovinskih Hrvatov. Na upit da li će Hrvatska reagirati na promjenu Zakona o narodni grupa ki je pogodio i gradišćanske Hrvate kao najbrojniju manjinu u Austriji, Jandroković je odgovorio da  Hrvatska nima pravo se mišati u unutarnje posle Austrije.
 

»Hrvatska — 20 ljet neodvisnosti: potencijali hrvatskoga doprinosa Europskoj uniji« je bio naziv konferencije organizirane u srijedu, 13. julija u Diplomatskoj akademiji u Beču, kom su službena Hrvatska i Austrija (pod peljanjem narodne stranke) zajedno obilježile 20. rodjendan Republike Hrvatske.
 

Hrvatski novinari dali su odgovarajućem članku (nad)naslov „Otto von Habsburg, sin poslidnjega austrougarskoga cesara Karla i veliki prijatelj naše zemlje, umro je u 98. ljetu“. Oni u svoji škola „šuvarica“ — usmireno obrazovanje nisu naučili da je cesar bio cesar samo za Austriju (Istra + Kvarner i Dalmacija), a da je za Ugarsku tj. zemlje krune sv. Štefana (Hrvatska + Slavonija, Medjimurje, Rijeka) bio kralj; u kondominiju BiH je bio i cesar i kralj.

Otto Habsburg, sin zadnjega austrijskoga cesara Karla I. je umro pandiljak jutro, 4. julija u 99. ljetu. Habsburg je bio časni gradjan Otave, Verešvara i Unde. Jedan od njegovih učiteljev je bio uz ostale benediktinac p. Jakov Blazović iz Frakanave. Otto Habsburg je imao četira državljanstva — Austrije, Ugarske, Hrvatske i Nimške. 20 ljet dugo je bio poslanik Csu-a u Europskom parlamentu, a uza to i predsjednik Paneuropskoga pokreta. Pokop je 16. julija u obiteljskoj raki Crikve kapucinov u Beču.
 

BEČ — Bečka djelatna zajednica za narodnosna pitanja-Institut za narodne grupe je srijedu, 29. junija o. lj. održala svoju generalnu sjednicu u prostorija hrvatskoga centra u Beču, Schwindgasse 14. Za Slovence je dao izvješćaj dr. Feliks Bister, ki je oštro kritizirao da Republika Slovenija jako nemarno zahadja sa Slovenskim znanstvenim institutom u Beču, ki je ugrožen u svojoj opstojnosti.

Zastupniki kako gradišćanskih Hrvatov tako i Ugrov, koruških i štajerskih Slovencev su četvrtak, 30. junija pri konferenciji za novinare u Beču predstavili skupni stav o predvidjenoj noveli Zakona o narodni grupa. U pogledu na to su si sve narodne grupe složne, da nacrt novele ovoga zakona ne odgovara u koruškom Celovcu dogovorenomu Memorandumu, nego da bi počemerio situaciju. Zastupniki narodnih grup pred svim kritiziraju, da novelu ovoga zakona kanu dignuti u ustavni rang. Za srijedu, 6. julija je bila predvidjena sjednica Parlamenta, da uz ostalo zaključi ov zakon.