Svoje slavlje 40. obljetnice utemeljenja je Tamburica Cogrštof najprvo proslavila uz vruće ritme Gazdov. Jur subotu, 21. maja su ovi gosti iz  Hrvatske u vrtu krčmara Gegija Freibergera zagrijali publiku uz ionako jur jako teple kasnoprotulićne temperature. Nedilju, 22. je svetačnu sv. mašu služio mjesni farnik Željko Odobašić a muzički je mašu pratio tamburaški i pjevački sastav Trešnjevka iz Zagreba pod peljanjem prof. Boža Potočnika, a na orgulja je svirao Kristijan Artner.

VELIKI BORIŠTOF — Mlada bečka muzička grupa Noise Brigade se je u Kugi predstavila u Jazz & vino petak, 6. maja. Vino je predstavila vinarija Weninger (Haračun/Šopron/Villány). Ov bend ima i hrvatske korijene. Klavijaturist Brujev Toni Perušić pelja ovu grupu, ka je nastala pred četiri ljeti kao projekt muzičke škole.

BANDOL — U subotu, 14. maja održali su u farskoj crikvi Bandola koncert tamburaške grupe Vlahija. U centru su stali ovput hiti i šlageri iz Dalmacije, domovine muzičkoga peljača grupe Ante Pletikosića. Pri ovom koncertu predstavili su se i tri novi tamburaši i to Fabijan Omašić, Jonatan Tkauz i David Talijan. Svakako je dobro, da se mnogo dice iz osnovne škole Bandola uči tamburati, tako da će grupa u budućnosti imati dosta narašćaja.

Mijo Jurić piše u svojoj knjigi »Osamnaesto proljeće«, ka je sad izašla i na nimškom prijevodu s naslovom »Wölfe im Frühling — ein Leben im Zeichen der Diktatur«. Za nimško izdanje ove knjige su mu napisali predgovor bivši minstar vanjskih poslov i vicekancelar Alois Mock a pogovor europarlamentarac Hannes Swoboda. Izašla je iz tiska dan pred nastupom Swobode u Hrvatkom centru u Beču.

Jur od 1985. ljeta se priredjuje Svitski folklorni festival kao „biennala“ (svako drugo ljeto). Prvi festival su održali u Münchenu, a od narednoga festivala 1987. je grad Palma de Mallorca domaćin festivala. Početak petdnevnoga festivala je velika parada i povorka sudjelujućih grup i ansamblov iz cijeloga svita, a kroz naredne dane se kroz dan priredjuju nastupi na različni pozornica u centru grada a navečer folklorne gale u jednom od kazališćev Palme.

Folklorni ansambl Kolo-Slavuj je od Vazmenoga pandiljka do nedilje, 1. maja boravio na španjolskom otoku Mallorca, kade je u Palmi de Mallorca sudjelivao pri 14. Svitskom folklornom festivalu »XVI. Festival Mundial de Danse folklorique«. To je ujedno bilo povezano i s naticanjem 20 amaterskih folklornih ansamblov iz cijeloga svita, iz četirih kontinentov (Europa, Afrika, Azija i Južna kao i Sjeverna Amerika).

CINDROF — Tamburica Cindrof je od 1. do 3. aprila gostovala jur po 4. put u Mechelenu (Belgija). Onde je društvo Servus (pod peljanjem pred svim i Cindrofcem dobro poznatoga i cijenjenoga Alfonsa Deleusa) svečevalo 25. obljetnicu pod geslom „Servus Burgenland“, a pozvali su si uz Cindrofce i limenu glazbu Bauernkapelle iz Svetojurja (St. Georgen), Playboys iz Željezna i Rondo Vienna iz Beča.

DOLNJA PULJA — Folklorna grupa Hajdenjaki je prezentirala svoj najnoviji produkt, i to pjesmaricu s naslovom »Pujanske jačke i muzički razvitak na Dolnjoj Pulji« subotu, 16. aprila u domu ognjogascev. Nekoliko zainteresiranih članov folklornoga društva se jur ljeta dugo bavi istraživanjem starih jačak. Snimili su jačenje ljudi po seli u sridnjem Gradišću — u Šuševu, Mjenovu i u domaćoj D. Pulji.

Subotu, 9. aprila je u Kugi u Velikom Borištofu bila prva predstava dvojezičnoga dičjega mjuzikla »Gegci« na temelju knjige poznate autorice dičjih knjig Mire Lobe. Dičji zbor Kuge je zavježbao ov kusić pod peljanjem mr. Jelke Zeichmann-Kočiš. Oficijelna premijera je pak bila u nedilju otpodne, opet u Kugi. Ova u puno čem profesionalna dičja predstava pod peljanjem i ravnanjem J.

Hrvatska rock-grupa Elektrikeri iz sridnjega Gradišća je odlikovana nagradom »Mini-Metron« 2010. Ovu godišnju nagradu za angažiran narašćaj je Hrvatski centar u Beču dodilio jur po treti put. Elektrikeri jaču vlašće kompozicije na hrvatskom i engleskom jeziku. Dobitniki su 1. Panonskoga festivala protestnih jačak. Pri naticanju International live award 2009. su  položili 3. mjesto. Član žirija Lidija Novak je istaknula, da se Elektrikeri svojom muzikom angažiraju za hrvatski jezik a to ne samo unutar gradišćanskohrvatske scene nego i izvan.