Izašao hrvatski učbenik »Pominajmo se!« Sanje Abramović i Sabine Nagy

ŽELJEZNO — Na Saveznoj gimnaziji u Željeznu. 2. lip­nja/junija prezentirali su hrvatsku škol­sku knjigu »Pominajmo se!«, ku je financiralo Hrvatsko kultur­no društvo u Gradišću. Školarice i školari 3.F razreda peljali su kroz program, a školarice i školari 2. i 3.F razreda su predstavili nekoliko kusićev iz knjige, čije su autorice Sabine Nagy i Sanja Abramović, ka je odgovorna i za layout. Mr. Zlatka Gieler se je dirljivo zahva­lila autoricam knjige, čiji lektor je bio „stari kapacunder“ hrvatskoga jezika — mr. Ivo Sučić. 

Vrime na 5. susretu klapov Sv. Ante

ŽRNOVNICA — Peti ju­bilarni Medjunarodni su­s­ret klapov »Sv. Ante« u Pri­voru, Žrnovnici (kraj Splita) održat ćedu petak. 13. junija na dan kada se slavi svetak suza­šćitnika mjes­ta, svetoga Ante, komu u čast na Pri­voru, po sv. maši sa sve­čanom prošecijom uz bl­a­goslov dice održat će se s­usret klapov. Po prvi put onde nastupa i muška kla­pa iz Gradišća, Vrime iz Vulkaprodrštofa.

Tagovi: 

Kako si moremo objasniti zlo na svitu?

Prispodoba o kukolju i pšenici (Mt 13, 24-43) nije naivna povidajka. U ovom pripe­tenju se stavlja egzistencijalno pitanje: Odakle je zlo na svitu? Veliki mislioci človičanstva su si razbijali glavu o tom temeljnom pitanju filozofije. Ali i obični ljudi, ki s otvorenimi očima ho­du kroz svit, se svenek nanovič potrkuju pod pitanje, odakle izvira zlo, tuga, nevolja, nesri­ća, sila, nemilosrdnost, svadja, boj, lapidarno: Odakle su sve te humane katastrofe u velikom i malom? Religiozan človik, za koga je Bog dobar, milosrdan i blag, mora zdvojiti na ovom pitanju. Velika egziste­n­cijalna pitanja se lako stavljaju, a teško odgovaraju. Ipak Jezuš u svo­joj prispodobi o kuko­lju i pšenici daje ideju, kako bi si mogli objasniti zlo na svitu. „Čl­o­vik neprijatelj je to učinio!“ (Mt 13, 28), veli Jezuš. To znači, da za sve okolnosti na svitu nije odgovoran Stvoritelj sam.

Tagovi: 

Ste znali? - Odakle je pijesak na plaži?

Pješćana plaža postoji od sa­mlitih skalin, fragmentov šk­o­lj­kov i bio-materijala, ke su sla­pi i struje nanosili na obalu. Pijesak je na svakoj plaži jedinstven za tu osebujnu pla­žu. Jedinstven sastav pijeska, farba i veličina zrncev su rezultat skalin, od kih je nastao pijesak, ali i obalnih procesov, ki ga kroz vrime preminu. Pijesak je materijal, ki nastaje kad se zmrvi stijena i raspade po sto tisuć i milijon ljet. Neki minerali su jako neštabilni, tako da se brže raspadaju.

Tagovi: 

V. Zeichmann: laudacija za »Mini-Metron« 2013.

Ljetošnja dodjela hrvatske kulturne nagrade za narašćaj »Mini-Metron« je bila uje­d­no i demonstracija i osobn­o­ga angažmana profesorice hrvatskoga jezika mr. Sabine Nagy, dobrohotnoga praće­nja sa strane direkcije škole na čelu s mr. Karin Rojacz-Pichler kao i školske oblasti na čelu s nadzornicom mr. Karin Vukman-Artner a ne na zadnje i stalno angažirano savjetovanje takaj profesorice za hrvatski mr. An­gelike Kornfeind u okviru za­jednice hrvatskih učiteljev i učiteljic. U sljedećem dona­šamo laudaciju mr. Vere Zeichmann, ka je apsolventica Gimnazije Kurzwiese u Željeznu, kade je usmeno maturirala i u hrvatskom.

O Prvom svitskom boju: Hrvatski jezik

Na već ki razmišljanji o Pr­vom svitskom boju se je po­stavilo pitanje, da li je znanje hrvatskoga jezika polakšalo žitak naših vojakov? Za Dr­u­gi svitski boj znamo da su naše vojake rado poslali kao tumače na ruski ili balkan­ski front i da su imali ugodniju službu kako to moremo doznati iz romana »Skok ko­njića« od Bele Schreinera  (Hštd; 1997.) ili kako Jo­žef Liebezeit u svoji povidajki „S guslami po sovjetski logori“ povida. I prelat Karlo Gre­go­rić je znao povidati o svoji bojni iskustvi u Stalingradu.

Kakove riči su vam to upravo izašle iz ust?

Kadakoč nam kot grmljavina iz vedroga neba doha­dja iz ust nekontrolirana verbalna reakcija i otkriva ono, ča smo si kanili držati za sebe. A sada smo sebe očitovali! Nismo se naučili lekciju. Potom kako neugodan nam je ta lapsus, vidimo, koliko nam zapr­a­vo znači izgovorena rič. Nije važno, je li smo mi uputili riči ko­mu drugomu ili je li nam se drugi dohitio.

Tagovi: