Karikatura 29.08.2014.
pet, 29/08/2014 - 13:22P. Palković
P. Palković
Već nego tisuć ljet je rozmarija cijenjena raslina. Latinsko ime Rosmarinus officinalis joj dolazi od riči „ros marinus“, ča u prijevodu znači „morska rosa“. Da bi ona mogla rasti, joj je dost vlažan vjetrić s morja. Grčki študenti su si rozmariju stavljali na glavu kad su se pripravljali na ispite. Narodna medicina je vjerovala, a i danas vjeruje, da rozmarija potiče i jača memoriju. Staro vjerovanje da duha rozmarije stimulira pamćenje, su dokazali znanstveniki. Rozmarija potiče cirkulaciju i tok krvi prema moždjanom ter na ta način poboljšava koncentraciju i liječi glavobolju. Zato bi si mogli u lončacu rozmariju postaviti na stol ili na mjesto, kade se dite uči i verificirati nje efekt. Zato je rozmarija simbol mudrosti, ar jača pamćenje.
Biljke sa svojom duhom privlačuju živine, da bi je one oplodile. Rože, hijacinte i jasmin — te duhe nas omamljuju. Kadakoč nam cvijeti uopće ne dušu, a onda opet i smrdu. Margaretice su na priliku jako lipe, ali njeva duha nas ne more fascinirati. To je šikana taktika. Kako će neka kitica dušati, to ovisi o eterični ulji, ka produciraju cvijeti, sime ili lišće. To biljka sigurno ne čini zato, kad se to nam tako dopada, nego zato, kad kani vabiti insekte zbog oplodnje. Duha ada služi pomnožavanju. Pčele i malinci/metulji su oduševljeni od tih duhov i počnu letiti na kitice.
Sjeverogradišćanska općina Pandrof pod peljanjem načelnika inž. Wolfganga Kovača pozvala je četvrtak, 21. augusta na press-konferenciju u Pannonia Tower u susjedstvu na ta dan prepuni Outlet centar. Kovač i predsjednik mjesnoga Turističkoga saveza Christian Kühnelt uz nazočnost zemaljskoga poglavara Hansa Niessla su predstavili program za svečevanje 750. obljetnice prvoga imenovanja sela. Svečevat ćedu od 5. do 7. septembra. Po nalogu Niessla mr. Joško Vlašić organizira »Feštu šarolikosti« (petak, 5. septembra) kade namjeravaju predstaviti različne kulture i narodne grupe Gradišća. Nedilju, 7. ćedu u okviru svetačnoga akta predstaviti i opširnu monografiju sela »750 Jahre Parndorf/Pandrof«, ku je sastavio mr. Sepp Gmasz.
Utorak, 19. augusta su se na otvorenom med Svetom Margaretom (A) i Šopronom (H) spomenuli 25. obljetnice »Paneuropa piknika« a u vezi s tim pada željeznoga zastora. Ta obljetnica i to kolektivno spominjanje je bio povod za brojne i različne organizirane priredbe, pri ki su bili nazoči vrhovni političari iz Austrije i Ugarske, med njimi i austrijski vicekancelar i ministar vanjskih poslov Michael Spindelegger, zastupnik u peštanskom Parlamentu, gradišćanski Hrvat Mate Firtl iz Koljnofa, zemaljski poglavar Hans Niessl, njegov zamjenik Franz Steindl i cijeli red drugih uglednih bivših i sadašnjih austrijskih i ugarskih političarov.
Naši ljudi su bili silno presenećeni kada su po prvi put čuli za problematiku koridora. Tim aktualiziranjem su i zapadnougarski, danas gradišćanski Hrvati nastali igračka u ruka europske politike, bez toga da bi mogli i znali bili za to! Tematika se u NAŠI NOVINA pojavi po prvi put pri kraju boja, a aktualna nastane na mirovni pregovori u Parizu početkom 1919. ljeta. Zato protestira i Hrvatski Narodni Tanač (HNT) protiv takovoga plana, jer plan koridora je ravno uperen protiv nastojanja HNT, ki kani očuvati Hrvate za Ugarsku.
Plan koridora se je u nejasnoj, nebuloznoj formi pojavio već oko sredine 19. stoljeću u razmišljanju Jana Kollára, slovačkoga literata i znanstvenika, profesora arheologije u Beču. Po dužem snivanju ideje oživi pak na češkom sveučilišću u Pragu od 1882. ljeta, osobito od 1885. ljeta, kada u Pragu studira nekoliko desetak hrvatskih studentov iz Zagreba, ke su isključili zbog spalenja madjarske zastave prilikom posjeta kralja Franje Josipa I. u Zagrebu. Med njimi su bili i kasniji hrvatski aktivisti ideje „koridora“ Stjepan Radić i Ivan Lorković. Njevi studentski časopisi Hrvatska misao i Nova doba jur onda raspravljaju o problematiki.
Po mišljenju brojnih floristov cvijeće ima odredjeno značenje i po svoji poruka ima još i potencijal da prouzrokuje promjene u žitku. Farba cvijeća govori odredjen jezik. Simboliku cvijeća poznaju floristi, ali je hasnovito, da i darovatelj buketa i ili aranžmana cvijeća zna nešto o tom, kada darovati kakove kitice. Čim rijedja je prilika, tim veći neka bude buket.