Ste znali? - Kako se zove staramati kralja Davida?

Rodila se je u Moabu, u današnjoj Jordaniji, a umrla je oko 1000 pred Kristušem u Betlehemu. Govora je o Ruti (Ruth), ka je rekla svojoj sve­krvi Noemi u Starom Teštamentu, Knjiga o Ruti, 16. i 17. verzuš: „...kamo ti ideš, idem i ja, i kade se ti nastaniš, nastanit ću se i ja; tvoj narod je moj narod, i tvoj Bog je moj Bog. Kade ti umreš, umrit ću i ja, kade tebe pokopaju, pokopat ćedu i mene. Neka me Gospodin kaštiga zlom i nevo­ljom, ako me ča drugo zvana smrti razdvoji od tebe.“

Tagovi: 

Narodni motor Luka Knor navršio 75 ljet

PINKOVAC/ VELIKI PETAR­ŠTOF — U red slavljenikov ki su u augustu navršili 75 ljet se postavlja i Luka Knor, ro­dom iz Pinkovca, ki u zadnji ljeti živi u Velikom Petarštofu. Jubilar je bez sumlje jedna od blistajućih ličnosti naše hrvat­ske scene u Gradi­š­ću. Ali na­ža­lost ni­je bilo samo sunca u njegovom životu nego ponekad i hlada i sinja. Ali svojom otpornoš­ću i čvrstom vo­ljom je „naš Lu­ka“ sve to teško o­bla­dao i more se mirno reći da je to sunčano i sjajno prevag­nu­lo. To se ima kod jezuitov ško­lovani a pak kašnje izučeni sto­larski meštar zahvaliti naj­prvo svojim roditeljem u rodnom mu Pinkovcu, a na svaki način i sv­o­joj hižnoj družici Elizabe­ti, ka ga je ljubezno, ponekad i tvr­do i odlučna „sprohadja“ kroz život (ako je bilo potribno). Da je kao rodjena lutorka naučila hrvatski jezik uz Luku i njegove roditelje i da je to i vježbala uz svoju vrlo na­dare­nu i visoko školovanu di­cu, govori za sebe i o nje čvrstoj volji, ka ju je odlikovala i kao borca za hrvatsku stvar.

Tagovi: 

Ča papa Franjo misli o ateizmu, pobačaju, eutanaziji…

Ča papa Franjo misli o vje­ri, ateizmu, pobačaju, euta­n­a­ziji, grihu, feminizmu, celibatu, pedofiliji, vezi politi­ke i moći, samoubojica, homoseksualci i istospolni hi­štvi (braki)... To su teme knjige »O nebu i o zemlji«, nastale na temelju razgovo­rov rabina Abrahama Skor­ke i kardinala Jorgea Ber­goglia, od 13. marca i pape Franje, ka je objavljena u 2010. ljetu u Argentini i čiji je prijevod upravo izišao u izdanju V.B.Z.-a.

Knjiga »Hrvatski Beč« Josipa Seršića

Naslov u bečkom Kurieru; na stranici s natpisom Lesestoff: »Kroatisches Wien« von Josip Seršić. Povodom pristupa Hrvatske Europskoj Uniji 1. julija 2013. rešerširao je suator dr. Josip Ser­šić povijesni razvitak skupine njegovih zemljakov ki je bogat fasetami, njevu kulturu i njevo poduzetničtvo. Čitaoca očekuje jedan napeti vrimeplov ki sadržava za­nim­ljive i dosad nepoznate detalje. Počevši od Hrvat­skoga Sela na Spittelbergu pa do poznatih umjetnikov davali su i djelomično i Hrvati pečat be­čan­skoj gradskoj povijesti prošlih stoljeć tr su pridonosili kulturalnoj mnogostrukosti Dunajske Metropole.

Tagovi: