Sedmeročlana delegacija iz Inicijative za dvojezičnim, hrvatsko-nimškim obrazovnim sustavom u Beču pohodila je češku Komenský-školu. Onde su se sastali s predstavniki peljačtva »Školskoga društva Komenský«.
Beč – Još u misecu februaru o. lj. sa službene strani u Hrvatski centar – u kom se lani formirala inicijativa za ov projekt – je stiglo rješenje (Nichtuntersagungsbescheid) za odobrenje pravil, statutov »Školskoga društva Rešetarić – Beč«. Tim se sada pri generalnoj sjednici čim brže more formirati predsjedničtvo i izvršni odbor s ciljem ostvarenja zgora spomenutoga dvojezičnoga obrazovnoga sustava u Beču.
Cilj je ovoga društva, da podrži obrazovanje, podučavanje i odgoj dice i omladincev i u pogledu na kulturu i hrvatskoga i nimškoga jezika. Interesi članov ovoga društva su, da na školskom području posebno zagovaraju podučavanje hrvatskoga jezika kao i potribnu suradnju roditeljev i škole. Ovo društvo na jednu stranu podupira očuvanje hrvatskoga kao materinskoga jezika, kao i hrvatskoga kao stranoga odn. jezika „susjedov” na području i u smislu Europske unije.
Člani delegacije iz ovoga incijativnoga odbora, ki su u utorak, 12. marca pohodili Komenský-školu na Sebastianplatzu u 3. bečkom kotaru, su bili (po alfabetu) Vera Buranić, Simone Marko, Adrijana Markon Jurčić, Gabriela Novak-Karall, Petar Tyran, Aleksandar Vuković i Anamarija Zvonarić.
Kako je uz ostalo naglasio predsjednik »Školskoga društva Komenský« Karl Hanzl „Komensky-škola nudja svoje iskustvo i znanje u pogledu na ovakov školski sustav. S Komensky-školom na čelu moramo krenuti da se osiguravaju uvjeti, i to kao prvo u Zakonu o privatnom školstvu.” Hrvatski Savjet za narodnu grupu takaj stoji za ovim projektom kao i Stalna konferencija predsjednikov i potpredsjednikov Savjetov i podupira odnosno potribuje čim brže ostvarenje.
Cjelodnevna škola
Po uzoru ove trojezične (češko-nimški i slovačko-nimški) Komenský-škole predvidjena je dvojezična, hrvatsko-nimška Rešetarić-škola. Bila bi to cjelodnevna škola, dakle i s po- podnevnim podučavanjem i podvaranjem. U ovoj dvojezičnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi u završnici počeli bi s čuvarnicom, nastavili s osnovnom školom, ka bi pak prešla na gimnaziju odnosno „Bečku sridnju školu“ i gornje razrede gimnazije, ka završava s ispitom zrelosti, maturom. Jezik bi bio hrvatski standardni s dodatkom gradišćanskohrvatskoga jezika i kulture kao i dodatnom ponudom gradišćanskohrvatskoga jezika.
Rič je o privatnoj školi s javnim pravom polag austrijskoga školskoga zakona. Da je to realistično i da je to moguće uspješno i ostvariti jur duga ljeta pokazuje i dokazuje spomenuta Komenský-škola. Ova obrazovna ustanova u centru grada Beča ima pravoda svoje vlašće prostorije, vlašće zgrade – ča Hrvati (još) nimaju. Zato je prijedlog sa strani Karela Hanzla i Komenský-škole, da bi se „hrvatska škola” za početak mogla krenuti pod okriljem i pokroviteljstvom Komenský-škole, ka je – zbog sve većega interesa na ovoj školi - upravu u fazi proširenja svojih prostorijev i u potražnji za dodatnom zgradom. Nudja se objekt nedaleko aktualne Komenský-škole, takaj u 3. kotaru, kade bi se uz „hrvatsku školu” mogle useliti takove ustanove i drugih narodnih grup u Beču. Kako je naglasio Hanzl u razgovoru s delegacijom inicijativnoga odbora Rešetarić-škole, Slovenci u Beču su takaj ozbiljno zainteresirani na ovakovom dvojezičnom obrazovnom sustavu a takaj i Madjari.
S pogledom na Rešetarić-školu »Školsko društvo Rešetarić – Beč« u dogledno vrime će sazvati generalno spravišće, pri kom ćedu odibrati predsjedničtvo, ko će ujedno biti i operativno tijelo pri ostvarenju ovoga toliko željenoga i potribnoga obrazovnoga sustava za Hrvate i Hrvatice odnosno njevu dicu u Beču. Ova ponuda je zanimljiva ne samo za Beč, nego i za područje do 60 km odaljeno od Beča, dakle pred svim i za čisti sjever Gradišća, posebno i Hate, ki se u ovom slučaju širu i prik državne granice u Slovačku i Madjarsku. Ovde nima skoro nikakove školske ponude na hrvatskom jeziku.
U dogovoru i u suradnji s Komenský-školom teoretski mogli bi početi s prvim razredom osnovne škole u školskom ljetu 2025./26. Pred tim pravoda o tom projektu triba uvjeriti i politiku i nadležne državne ustanove u Austriji. Potribni ćedu uza to biti razgovori i temeljite informacije i s pojedi- nimi političkimi strankami, posebno i s onimi u sadašnjoj kao i u budućoj saveznoj vladi.
Petar Tyran