U Medjimurskoj županiji duga ljeta posluje 11 austrijskih tvrtkov, firmov, a Austrija je po svi parametri prva na listi zemalj s kimi je ostvarena dobra suradnja, ča je potvrdio i pohod veleposlanika Austrije u Hrvatskoj, NJ.E. M. Vuketića i direktorice Austrijskoga ureda za vanjsku trgovinu, Sonje Holocher-Ertl.
Za sve one, ki su nedilju, 13. oktobra nastupili u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu, je to sigurno bio velik doživljaj i nećudu to tako brzo zabiti. Brojni člani zmožnoga zbora Pax et Bonum, ki dohadjaju dijelom iz nekih hrvatski sel u austrijskom Gradišću a velikom većinom iz Slovačke i Madjarske, pod peljanjem Ive Šeparovića ov svoj veličanstven nastup sigurno su uživali kako do sada malo koga. Iako je koncept programa bio sličan onomu u oktobru lanjskoga ljeta u velikoj koncertnoj dvorani u Dvorcu Esterházy ov nastup u Zagrebu je najvjerojatnije „topao“ Željezno. Gdo je imao čast nastupiti u Lisinskom za njega ili za nju je to nekako vrhunac karijere — bilo profesionalne, bilo amaterske. Tako je folklorni ansambl Kolo-Slavuj jur pred ljeti imao čast da nastupi u tom koncertnom hramu, a toga se mnogi još danas rado spominjaju.
Medjunarodna udruga gradišćanskih Hrvatov — Gradišćansko društvo Hrvat S.A.M. (Slovačka-Austrija-Madjarska) iz Zagreba organizirala je, zajedno u suradnji s istoimenom udrugom iz Željezna i Željezanskom biškupijom humanitarni koncert pod nazivom »Pax et Bonum za djecu Vukovara« u nedilju, 13. oktobra u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga s početkom u 20.05. Koncert se je mogao pratiti u izravnom prijenosu na Hrvatskom katoličkom radiju i u Hrt-u 2. Jur dan pred tim, subotu, 12. okt. su održali simpozij s temom „Europa i kultura sjećanja“ na Kaptolu u Zagrebu.
Carles Puigdemont, bivši predsjednik katalonske vlade, bio je 2017. ljeta glavni u organiziranju zabranjenoga referenduma o nezavisnosti od Španjolske i posljedičnom jednostranom proglašenju republike Katalonije. Dvoja ljeta kasnije u Belgiji iščekuje presudu svojim najbližim suradnikom. Vrhovni sud u Madridu je izrekao zatvorske kaštige do 15 ljet za 12 dužnosnikov, med kimi su neki bili člani vlade kom je predsjedao. Državno odvjetničtvo ih je optužilo za pobunu, neposluh i korišćenje javnih pinez za organiziranje referenduma ki je bio zabranio Ustavni sud.
