Prošli i dojdući tajedni bili su tajedni reprezentacije i vidljivosti za manjinske teme. U Zagrebu pri Tajednu Hrvatov je još i cijel tajedan bio zakonski posvećen hrvatskoj zajednici u iseljeničtvu.
Srijedu, 20. maja, je rodjeni Klimpušac Bernhard Karall stoveti put ulazio na Kreutzbergu u Celje, da sa svojom familijom i prijatelji skupa daje hvalu i čast Blaženoj Divici Mariji.
Tamburica Cogrštof je na Duhovsku nedilju pozvala na svetačni akt i svečevanje svoje 55. obljetnice postojanja. Za ov jubilej su Cogrštofci priredili raspušćenu zabav sa šarolikim okvirnim programom.
Kot je rompotalo kroz medije prošli tajedan, obrazovanje kod sadašnje vlade očividno nije na prvom mjestu odnosno prisiluje visoka inflacija i velika ali ipak nekako nepoznata škulja u budžetu, da kade-tade skratu pineze. Posljedice su narodne grupe jur lani ćutile na vlašćoj koži. Iako se rado ističe, da su podupiranja za medije i za narodne grupe ostala ista, znatno skraćeni drugi lonci, ki su uprav omogućili minimalno dodatno gibanje u drugačije jako uskom korsetu, su nastala znatno manja.
Ljetošnji program gradišćanskoga Kultinarijuma izazvalo je jur unajpr velike reakcije sa strani hrvatske zajednice. Nije naime već hrvatskoga programa. Muzika narodnih grup da je sad upletena u cijelom programu.
Tamburaško i jačkarno društvo Zelenjaki su pozvali na dvadesetu obljetnicu utemeljenja. Po planu su željili prirediti koncert u parku ali zbog vrimenskih neprilik su organizirali u seoskoj krčmi Fabijanić.
Dojdući tajedan, zadnji tajedan u misecu maju će u Hrvatskoj biti po prvi put „Tjedan Hrvata”. U medjuvrimenu u zakon zapisani tajedan neka polag državnoga tajnika Zvonka Milasa stavi fokus na „hrvatski narod u cjelini”. Toj cjelini slišu i gradišćanski Hrvati, iako je njihova povijest iseljavanja jur pol tisućljeća stara.