20. septembra je opet jednoč rok za molbe za Savezno kancelarstvo. Otkad su drugi u Austriji dostupni lonci bili skraćeni je takozvano podupiranje za narodne grupe za austrijska društva opet glavna resursa financiranja, a istovrimeno i zrcalo budućega djelovanja.
Tri dane dugo se je sve kretalo oko bivšega organizatora Dana mladine Šurla Čenara, ali isto tako i oko 30. obljetnice postojanja dolnjopuljanske mladine i 60. obljetnice SC Dolnja Pulja.
U prošlom izdanju moglo se je čitati intervju s predsjednikom Savjeta za hrvatsku narodnu grupu Haraldom Ladićem. Pritisak ljudi za bolje obrazovanje da još nije uptio.
A tužna istina je. Roditelji, ki se glasno zalažu za dvojezično obrazovanje bar kade u Gradišću se moraju iskati povećalom. Postoju pravoda hvalevridni pojedinci, kade školarica ili školar zimlje na se duži put ili ide morebit otpodne još i u drugu školu, da se more učiti hrvatski jezik.
Borta – „Sve nas boli srce”, rekla je ravnateljica Dvojezične gimnazije u Borti Iris Zsótér pandiljak otpodne. Kot se je jur prošli tajedan čulo, nije bilo dost prijavov za peti razred. Kod obaveznih prijavov u februaru da su još imali sedam prijavov za peti razred. To je minimalni broj za samostalni razred. Prošli četvrtak da su se onda tri kratkoročno odjavili, čim je bio razred premali.
Nastavak prez hrvatskoga jezika
Pinkovac – Philip Markham (Filip Jandrišić i Julian Himmelbauer) nije to čemu se veli ognjen ljubavnik. Ipak se on i njegova žena Joanne (Mia Jandrišić i Michelle Dürnbeck) i po mnogi ljeti u hištvu dobro razumu. Kod njevih prijateljev je to drugačije.
Po 103. put organizirao je Hrvatski vikarijat koncem augusta Shodišće gradišćanskih Hrvatov u Celje. Da su hrvatska zajednica iz Zapadne Ugarske jur prije hodočastila u ovo marijansko svetišće u Štajerskoj dokazuju brojne slike, dijelom i pismeni dokumenti. Organizirano hrvatsko shodišće je od samoga početka bilo jako obljubljeno, Martin Meršić u svoji spominki lipo piše, kako su se napunili vagoni za prvo shodišće po objava u novina.
ovde morete skinuti rješenje cijele križaljke.
Predsjednik Savjeta za hrvatsku narodnu grupu Harald Ladić, ki je aktivan u HKDC-u i HNVŠ-u, vidi na polju digitalizacije najveće mogućnosti i izazovi za budućnost. Od politike bi se željio jaču poziciju Savjeta.
HN: Početkom julija se je novelirao Zakon o narodni grupa. Za hrvatsku narodnu grupu se je minjalo samo jedno. Obavezni izvješćaj Saveznoga kancelarstva, koga će moći komentirati i Savjet. Ča si očekujete od toga izvješćaja?