Zadnji vikend je Kazališno društvo Novo Selo pokazalo šalan program sa šestimi skeči. Izmed su predstavili jačke iz velikoga arhiva od ukupno 70 kusićev, ke su tokom već od desetljetnoga djelovanja zavježbali.
Pliberška (Bleiburška) tragedija iz maja 1945. ljeta nije toliko pitanje hrvatskoga grba ki počinje s bijelim poljem – ki mnogi smatraju ustaškim simbolom – koliko je pitanje ideologije ka se želji nametnuti ovoj tragediji. Tim se, hoteć ili ne veliča fašizam, to je ustaštvo, iako danas znamo (ako kanimo znati) da su većina žrtav bili civili a ne vojska, ke se nažalost ne spominje na tom bojnom spomeniku, a tribalo je! Usput rečeno, u Gradišću, po cijeloj Austriji zapravo svako selo ima bojni spomenik za pale i zgubljene vojake kako u Prvom tako i Drugom svitskom boju. Ovde još nijedan nije došao na ideju da bi to bili spomeniki fašistom, članom Nimškoga Wehrmachta, da, i SS-a ki su pali na brojni fronti u tom strašnom narodoubilačkom boju.
U srijedu, 10. maja, je Celindofac primio nagradu za svoje djelovanje u korist GH. Priredbu u punom Centru su oblikovali Tamburica Celindof i zbor Otvorena srca.
MET gala je uz fashion weeks jedna od najvećih modnih vrhuncev kroz ljeto.
I ljetos su opet čudimi čekali na ovu posebnu priredbu – 1. maja je bilo tako daleko.
Nedavno je izašla knjiga „Regionen der Vielfalt“ u nakladi Praesens. Zbirku su izdali Austrijski institut za madjarske studije i Bečanska DZ za pitanja narodnih grup.
Centar.razgovor s dvimi „seniori“ naše domaće novinarske, kulturne a pred svim i jezične scene nam je opet jednoč jasno pokazao i predočio: U tom pitanju su prethodniki bili znatno napredniji nego danas mladi. A čim dalje idemo najzad u našoj povijesti, recimo do Štefana Zvonarića st., Konrada Meršića, Ignaca Horvata, Rudolfa Klaudusa, Frica Bintingera ili još i najzad do Miloradića, tim progresivniji su bili u pitanju hrvatskoga jezika, ki se tada još nije ni nazivao „gradišćanskohrvatskim“.
Srijedu, 3. maja, bio je Stjepan Šulek gost u centar.razgovoru. Ugledni novinar, diplomat i prevoditelj je u mladosti pokrenuo i uredjivao hakovski časopis Glas.