Sa skromnom novelom Zakona o narodni grupa ostaje pitanje, kako bi se morao još dalje razvijati.
U dojdući tajedni pogledat ćemo povijesne nacrte i nova potribovanja hrvatskih organizacijov.

BEČ – Početkom julija, točno 50 ljet po zaključenju Zakona o narodni grupa 7. julija 1976. ljeta, je austrijsko Nacionalno vijeće dvotretinskom većinom s podupiranjem svih strankov zvana FP-a glasalo za novelu Zakona o narodni grupa. Prošireno, ali ne cjelovito dvojezično sudstvo u Koruškoj, sve sadašnje autohtone narodne grupe imenom spomenute u ustavnom rangu, a i obavezni izvješćaj Saveznoga kancelarstva o stanju narodnih grup, komu smu prigovoriti Savjeti za narodne grupe i koga mora prezentirati Nacionalnomu vijeću su najveći rezultati ove novele.

Ministrica za Europu, integraciju i obitelj, ka je nadležna i za narodne grupe, Claudia Bauer je tom prilikom priznala, da novela na mnoga pitanja još ne daje zadovoljavajući odgovor. Najavila je tom prilikom sastavljanje posebnoga Foruma u kom će sudjelovati člani svih šest Savjetov za narodne grupe kot i stručnjaki. Uglavnom je po zaključenju novele bio politički, a pred svim tenor sa strani zastupničtva narodnih grup, da se triba Zakon o narodni grupa još dalje minjati. U pogledu na hrvatsku narodnu grupu i njeve organizacije bar javno ne postoju zapisana potribovanja, kako bi morao izgledati ovakov novi zakon.

Na jur postojećem forumu dijaloga je na ljetošnjoj sjednici u juniju uoči novele Zakona o narodni grupa govorio med drugim Dieter Kolonović. Predsjednik Upravnoga suda, rodjeni Čembanac Kolonović, je izrazito istaknuo, da govori u svojoj ulogi kot znanstvenik. Skoro 20 ljet ranije, točno 2009. ljeta, je Kolonović bio jedan od 14 stručnjakov, ki su sidili u djelatnoj grupi za mogući nacrt o novom Zakonu o narodni grupa. Rezultate tih šest sastankov su stručnjaki polag Kolonovića 2009. ljeta u Saveznom kancelarstvu prezentirali. 2011. ljeta je Centar za austrijske narodne grupe izdao dvojezičnu nimšku-englesku knjižicu s nacrtom o noveli Zakona o narodni grupa. Kolonović je pri svojem predavanju u Forumu istaknuo: „Ov papir je sigurno i danas još model za moderno pravo za narodne grupe.” Na nacrt se je ončas 2011. ljeta pri noveli Zakona o narodni grupa uoči postavljanja dvojezičnih tablic u Koruškoj nije zgledalo tako Kolonović u juniju. Čim lipše da se 15 ljet kasnije opet more o tom pominati.

U okviru nove serije ćemo prezentirati želje i prijedloge za moderni Zakon o narodni grupa. Kanimo čuti stave različnih organizacijov, ke su zastupane u Savjetu za narodne grupe. U ovom izdanju prezentirat ćemo stara potribovanja iz 2009. ljeta, ke je Dieter Kolonović nedavno kod Foruma dijaloga prezentirao.

Prava narodne grupe

Najprogresivnija točka tadašnjega prijedloga, tako Kolonović nedavno, je ideja da odredjene organizacije narodne grupe imaju mogućnost zastupati narodnu grupu. To valja za one točke, kade je govor o zaštiti narodne grupe. Do sada je narodna grupa priznata kot „socijalna jedinica” a ne kot „juristična osoba”. Ovakova juristična osoba bi mogla nastati odredjena od Saveznoga kancelarstva imenovana društva kot su je to kod Hrvatov na primjer Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću. Kolonović u svojem predavanju misli na topografiju ili na infrastrukturu na području škol, kade bi mogla ovakova juristična osoba u obliku imenovanoga društva zastupiti narodnu grupu. U povijesti manjinskoga prava u Austriji su do sada pojedinci izborili prava na dužičkom sudskom putu do Vrhovnoga suda.

Uredjenje fonda za podupiranje narodnih grup

Daljnji prijedlog iz tadašnje komisije stručnjakov je uredjenje fonda za podupiranje narodne grupe. Fond bi bio fond javnoga prava s pravnom osobnošću, a zastupao bi ga kuratorij. Ov kuratorij bi se sastojao od jednoga zastupnika Saveznoga kancelarstva, deset daljnjih zastupnikov, ke imenuje Savezno kancelarstvo, po jedan član reprezentativnih udrugov – o reprezentativnosti odlučuje Savezno kancelarstvo – , od dvih članov Nacionalnoga vijeća i dvih članov, ke imenuje priznata vjerska zajednica. Do sada daje Savjet za narodnu grupu prijedloge, a Savezno kancelarstvo odlučuje o dodjeli pinez.

Tereza Grandić