Po drugi put je ljetos predsjednik Narodnoga vijeća Walter Rosenkranz pozvao na forum dijaloga za narodne grupe. Kljetu će Parlament imati težišće na narodni grupa.

Beč – U medjuvrimenu je po sebi razumljivo, se veseli ravnatelj parlamenta Harald Dossi, da se sastaju narodne grupe u Narodnom vijeću. To je potvrdio i predsjednik Nacionalnoga vijeća Walter Rosenkranz: „Ča je dobro, neka se i dalje pelja.” Ideja foruma je, da se u „srcu demokracije” sastaje predstavničtvo Nacionalnoga vijeća i austrijskih narodnih grup, u obliku predsjedničtva Savjetov za narodne grupe, kot i drugi važni akteri, ljetos su to bili člani Saveznoga kancelarstva, ministarstva obrazovanja, nacionalnoga fonda i fonda budućnosti.

Mi smo demokracija

Rosenkranz je u svojem kratkom uvodu istaknuo djelovanje odjela 5, ki da se tako peldodavno zalaže u manjinski posli. Najveći projekt toga odjela u pogledu na narodne grupe je projekt u vezi s 50. obljetnicom Zakona o narodni grupa. Kurator projekta je sveučilišni profesor iz Graca Jürgen Pirker, ki je razložio cilje izložbe.

Izložba naime neka doprinaša toj svisti, da su jeziki narodnih grup austrijsko i europsko jerbinstvo, ko naliže cijelo društvo. Stalni dijeli te izložbe o narodni grupa, ke ćedu ostati dio parlamenta neka budu prinos za obrazovanje u demokraciji. O konkretnoj ponudi govorila je onda peljačica odjela 5 austrijskoga parlamenta Susanna Enk. Centralnu ulogu da će igrati izložba Mi smo demokracija, ka će se otvoriti 8. januara. S 500.000 pohodnic i pohodnikov svako ljeto more ova izložba pridonesti vidljivosti austrijskih narodnih grup.

Nadalje da će postojati posebno peljanje s težišćem na narodne grupe, kljetu ćedu biti i tri priredbe „Literature na Ringu“ posvećene narodnim grupam. U biblioteki i u trgovini da ćedu se ponuditi od sada i odredjene tiskovnice narodnih grup. Kljetu u decembru će se opet održati Dan narodnih grup u parlamentu.

Školstvo – do ljeta jasno

Govorač za narodne grupe Neosov, Michael Bernhard se je javio prvi u forumu i je povidao o sadašnjem stanju u pitanju većjezičnoga školstva u Beču. Djelatna grupa u ministarstvu obrazovanja je lani došla do rezultata, da je potribno obrazovanje na jeziki narodnih grup izvan autohtonoga područja – kot je to slučaj u Beču. Zastupničtvo narodnih grup potribuje zato školu po primjeru postojeće Komenskyjeve škole i privatni školski zakon s posebnom pasažom za manjine. Bernhard je javio, da su trenutno u razmjeni s Gradom Beč i ministarstvom obrazovanja i da kanu do ljeta 2026. izviditi, je li bi ovakov projekt dostao političku većinu. Vizija da je, da dica moru početi 2027. ljeta u prve razrede osnovne škole.

Doris Wagner od ministarstva obrazovanja je predstavila pedagoške projekte za podupiranje narodne grupe. Ministarstvo obrazovanja da je 2025. ljeta investiralo kih 16,8 milioni eurov u ta sektor. Tako postoji djelatna grupa, ka se bavi pitanjem jezičnoga obrazovanja od čuvarnice do mature.

Iz Koruške je mogla osebujno čuda novoga javiti. Onde će u Pliberku početi školski pokus dvojezičnoga razreda u sridnjoj školi. Zvana toga da će se u Beljaku ponuditi slovenski.

Zakonski okvir je dolnja granica

Profesor Georg Lienbacher je onda smio predstaviti zakonsko stanje i je sam na početku rekao, da će nuditi suho predavanje. Lienbacher je skicirao manjinsku politiku u pogledu na zakonodavstvo prošlih pedeset ljet i je istaknuo, da je zakonski okvir uvijek samo dolnja granica, ku mora država ispuniti. Lienbacher je spominjao nazočne, da u zadnjoj vladi nije došlo do obećane novokodifikacije Zakona o narodni grupa i je potom sažeo stave i mišljenja politike i manjinskoga zastupničtva.

Oorli i drugi stvari, ke se moraju čuvati

Predsjedniki Savjetov, Joži Buranić, Karel Hanzl, Emmerich Gärtner-Horvath, Attila Somogy i Vladimir Mlynar, kot i potpredsjednica Susanne Weitlaner, ka je zastupila Bernharda Sadovnika imali su po pet minut, da povidaju o svojoj narodnoj grupi. Svi su bili složni, da je format potriban i su i hvalili nastojanje Parlamenta za veću vidljivost narodnih grup.

Joži Buranić potribovao je aktivnu jezičnu politiku mjesto minimalnih standardov i je u vezi s tim spomenuo funkcionalnost jezika u općina. Mediji da bi tribali biti zakonski osigurani, a i mogućnost kolektivne tužbe bi bila važna za narodne grupe.

Susanne Weitlaner govorila je o istom čuvanju jezika pomoću davanja funkcionalnosti i mogućnosti za obrazovanje, osebujno u kontekstu Štajerskih Slovencev.

Attila Somogy, sam učitelj na Dvojezičnoj gimnaziji u Borti, hvalio ju je kot kovaonicu novih aktivistic i aktivistov i vidi ta isti efekt i u mogućoj školi u Beču.

Karel Hanzel od Čehov koristio je sliku, ka se je potom najveć puti citirala. Kot je Austrija uspila čuvati orle od izumiranja, tako to more činiti i za narodne grupe. Jedna mogućnost da je obrazovanje i čuda puti citirani školski projekt.

Mlynar se je tomu nadovezao i je istaknuo kulturnu vridnost, ku doprinašaju narodne grupe Austriji, ka se triba čuvati. Gärtner-Horvath se kod Romov zvana toga još uvijek bori s diskriminacijom i potribuje štrategiju za anticiganizam.

Neočekivana složnost

Drugačije nego u dosadašnji forumi su ov put sve govoračice i govorači za narodne grupe bili složni, da se tribaju čuvati narodne grupe. Klemens Kofler od FP-a je istaknuo važnost vidljivosti, da ljudi u Austriji znaju za narodne grupe.

Agnes Totter od VP-a vidi centar važnosti u jezičnom obrazovanju i dalje davanju jezika.

Pia Maria Wieninger od SP-a je po prvi put sudjelovala na forumu. I ona kani forsirati obrazovanje i jezik i pogledati činjenice.

Michael Bernhard od Neosov se je isto forsirao na obrazovanje i postavio i pitanje, kako bi moglo izgledati školstvo za Rome.

Olga Voglauer od Zelenih se je kot svaki put zahvalila zastupnicam i zastupnikom narodnih grup i je potribovala parlamentarsku anketu kot i vraćenje podupiranja za 2026. ljeto.

Zač nisu zemlje ovde?

Završio je forum od dobrih dvih uri sam predsjednik Rosenkranz, ki se je još jednoč zahvalio odiljenju 5 i je dilio i svoje mišljenje. Za dojdući put bi si Rosenkranz zato mogao i predstaviti, da su pozvani zastupničtvo zemaljskih vladov kot i veleposlanstav. I oni da nosu odgovornost za narodne grupe.

TG