Gradišćanski ogranak organizacije „Priroda u vrtu“ je nedavno predala 1000. plaketu. Zač su ovakove plakete uopće potribne?

2017. ljeta je u Gradišću predana prva plaketa organizacije „Priroda u vrtu” vrtlarici Mäggi Kokta. Osam ljet kašnji kinči ova limena tablica jur 1000 vrtov u Gradišću. Kot je izjavila potpredsjednica zemaljskoga poglavara Anja Haider-Wallner su one „vidljivi znak za biodiverzitet, dugotrajnost i aktivno čuvanje okoliša.”

Da odgovorim veljek na odzgora postavljeno pitanje, tablice o prirodnom vrtu imaju uglavnom slični smisao kot dvojezične tablice na početku sela. Ide za vidljivost u javnosti. Ljudi neka opazu, da postoju vrti, ki su osebujno dobri za okoliš. Privatni vrti se naime ne smu zanemariti u pogledu na čuvanje prirode. Cirka 4% površine Austrije je popločeno sa zgradami. A okolo tih se obično nahadjaju vrti. U vrime velike industrijske poljoprivredne produkcije, poljoprivredne površine nisu obavezno dobri prostor za biodiverzitet. Još i obrnuto, ovakove površine moru biti još i škodljive za prirodu. A vrti bi onda mogli biti važna dodatna mjesta za biodiverzitet. Ča čuda ljudi zabi ili ne kani znati: Samo jer je okolo stana zeleno, to još ne znači, da je površina prigodna za prirodu. Vrt pun egzotičnih biljkov neće goditi domaćoj prirodi. Vrt s najlipšim zelenim travnikom ne nudja nikakovu hranu za ptice i insekte.

Medjutim vrti, ki su osebujno povoljni za prirodu, čuda puti ne odgovaraju našim estetičkim očekivanjem. Tablica je za neke ljude i opravdanje, zač imaju površine s visokom travom, lišćem ili suhim biljnim materijalom. Ča je ada potribno za plaketu „Priroda u vrtu“? Postoju zapravo tri kategorije. U prvu kategoriju spadjaju stvari, ke se nikako ne smu koristiti: kemijsko-sintetični pesticidi, kemijsko-sintetični gnjoj i treset (Torf). Iz ostalih dvih kategorijov se mora nekoliko ispuniti. Prirodni vrt triba posebne elemente. To su na primjer grmlje s domaćimi biljkami, prirodne sinokoše ili travnik s divljimi biljkami, „divlji“ kut, kade se ništ ne djela, drivlja na za nje dobri mjesti, i domaća stabalja kot i cvatući busi. Nadalje se gleda kako se djela u vrtu. Je li postoju kompost i mjesta za dobre insekte, je li se koristi godina za zaljivanje, je li su materijali dobri za okoliš, je li se malčira, je li postoji sadovni i povrtni vrt i to najbolji ovakovi, kade je povrće posadjeno u mišanoj kulturi.

Je li je vaš vrt takozvani prirodni vrt, to ocjenjuju izobraženi dobrovoljci, ki djelaju za organizaciju „Priroda u vrtu”. A ako morebit nimate vlašći vrt? I općine kot i škole i čuvarnice se moru naticati.

TG