Bumbar se jur u februaru pojavljuje u vrtu i išće gnjazda. Uprav zato je sad vrime, da ga priredjujemo za ov insekt.
Lani sam imala veliko veselje gledajući bumbare na bijeli cvijeti ranoga graha. Moram priznati, da se još nikad nisam preveć bavila oplodjivanjem. U našem vrtu imamo sriću, da do sad nimamo poteškoće s tim. A ako sam onda mislila na oplodjivanje, veljek su mi misli skočile na pčele. Da je bumbar moj glavni oplodjivač ranoga graha, mi je stopr lani u oko spalo (kad sam vjerojatno imala preveć lazno, da je dugo gledam).
Od svih „pčelkastih“ insektov mi je bumbar najdraži. Rado ga gledam kako malo nešikano – tako se barem čini – leti od cvijeta do cvijeta. A najveć me razveseljuje, kad ga gledam, kako sa svojom težinom poteže cvijet prema zemlji. Ukratko: Jako se veselim, kad na rano protuliće vidim prve krugle inskete na sinokoši.
Nedavno sam štala, da je bumbarom sve teže najti odgovarajuće mjesto u vrtu. Uredjeni vrti prez divljih, nekošenih mjest, ne nudjaju dost hrane za insekte. Tako i za bumbare ne. A bumbari odnosno kraljica je jur koncem februara na putu i išće odgovarajući stan. Bumbari živu u napušćani jazbina mišev pod zemljom, pod kamenjem ili u šuplji dijeli stabalj. A važno je, da imaju u okolici od ranoga protulića do jeseni ponudu nektara.
To počinje s krokusi, macicami, drenom i različnimi jagodami na rano protuliće i ide dalje s maslačkom, ditelinom i bazgom. Lavendula, metvica i matičnjak i različni octaki opskrbljavaju prik ljeta, a na jesen to činu različne zvjezdane i krizanteme. Bumbari se hranu od bezbroj cvijetov, osebujno rado letu na plavkaste cvijete kot se to vidi na primjer kod lavendule ili zvjezdanov na jesen.
Za sve one, ke kot i ja rado bastljaju postoji i mogućnost, da se bumbarom gradi gnjazdo. Pri tom se triba paziti na to, da je gnjazdo čuvano od godine i jakoga vjetra i da ne nastaje iz odzdola mokro. Ako kanite čim bolje imitirati prirodne uvjete, odustajte od neprirodnih materijalov. Dodatni (mikro-)plastik u vrtu nije potriban. Jedna prilično jednostavna ideja je gnjazdo iz čripa. Napunite ga sijenom, mahom ili ovčjom ili drugom prirodnom vunom i otvorenom stranom posadite ga na kusić drva. Škulja na podu odnosno sada na vrhu čripa je ulaz za bumbare. Da se črip ne bi bio nasmočio, načinite mu jednostavan krov iz drva. Sada ga morete posaditi na sa sjevera čuvano mjesto. A sada mora se samo već gledati: S malo sriće će se u njem naseliti bumbar i od onda razveseliti vrt.
Tereza Grandić