U prošli ljeti se je pojavio trend za cjeloljetnim vrtljarenjem. Tako se povrće more brati kroz cijelu zimu.

Po zimi počiva vrt – velu ljudi, pišem i ja ovde čuda puti. Koncem oktobra, početkom novembra ispražnjujemo sve gredice, pospremimo sve organske ostatke i morebit još i pod velikom mukom ukapamo zemlju – zapravo škoda za vrime i trud – ovako zamudimo cijelu sezonu.

„Snow food“, ada snižna hrana, ova rič se širi na socijalni mriža. Zapravo snig uopće nije potriban, nego pojam označava povrće, ko se je bralo u zimskoj sezoni. A za ovo povrće je počeo žitak nasred ljeta. Zimsko vrtljarenje je ada pred svim stvar dobroga planiranja i organizacije. Samoopskrba s povrćem na istočnom dijelu Austrije se je širila stopr u prošli ljeti. Odonda izhadjaju tanačniki za ovu dob u vrtu, a i na pakovanji simen se sve već pojavljuju male pahuljice, ke označuju, da povrće izdrži i temperature pod nulom. Zapravo je i prije bilo jur sortov, ke su dobro podnosile niske temperature. A čuda ljudi i ne zna, da nije uvijek samo temperatura kriva za neuspjelo povrće. Zimsko povrće moremo ada diliti u dvi grupe.

Vlaga a ne hladnoća

Različne salate, rotkvice, kolorabi, a i neke vrsti kelja su otporni protiv hladnoće. Čuda puti imaju drugi problem. Visoka vlaga po zimi potira gljivične bolesti. Mjesta na povrću, ka se ne moru osušiti, počinju gnjiti ili plisniviti. Isplati se ada povrće čuvati od vlage od odzgor. Te gredice se moru pokrivati ili klijališćem – onde će biti i toplije – ili samo otvorenom plastikom, ka pušća zrak, ali čuva od padaline.

Druga grupa povrća uopće ne triba zaštitu. Neke vrsti kelja kot na primjer kelj pupčar ili lokalna raštika, različne vrsti luka, špinat ili rapuncel, a i u Austriji još relativno nove azijatske salate izdržu prez problemov na otvorenom. Osebujno u februaru i marcu su oni važni izvori friškoga zelenja.

Kada brati zimsko povrće

Iako hladnoća ne predstavlja problem za povrće, temperature pod nulom ne dozvoljavaju stalnu berbu. Povrće, ko izdrži niske temperature, neće se pokvariti, kad se smrzne, ali u tom vrimenu se ne da brati. Ako berete povrće u smrznutom obliku, izgubit će kvalitet. Ovisno o vrsti povrća će lišće zapasti čim se rastali ili još i izgubiti farbu. To se mora i malo isprobati i ovisi o povrću i o tom, koristite li ga kuhano ili presno. Na svaki način je bolje čekati, dokle se opet rastali. Pomaže pri tom kuhinjski plan i pogled na prognozu vrimena ili jednostavno post za sve one, ke su pozabili na mraz. 

TG