Glavna tema ovoljetnoga kongresa FUEN-a i diskusije je bila „puti u budućnost –
i o izazovu kako uvezati mladinu. Održali su ga od 9. do 11. septembra u Pečuhu na jugu Madjarske.

PEČUH – Mjesto spravišća ovoljetnoga kongresa Federativne unije europskih narodnosti (FUEN) u južnomadjarskom gradu Pečuhu (Pécs/Fünfkirchen) je bio divan primjer za kulturno mnoštvo. U Pečuhu – europskom glavnom gradu kulture u 2010. ljetu – naime živi jedanaest nacionalnosti. Ovde moremo najti i brojne vjerske zgrade različnih vjeroispovijesti/religijov: kršćanske i pravoslavne crikve, muslimanske džamije i židovske hrame.

Uz znatnu i financijsku pomoć sa strane EU-a Pečuh je i arhitektonski, gradjevinski i ugostiteljski postao dragulj, biser ne samo ove regije, nego cijele Madjarske. Na obrazovnom i kulturnom području je to pravoda jur stoljeća dugo.

„U ovom gradu etničkoga i kulturnoga mnoštva FUEN sa svojih 110 različnih članic-narodnosti iz već od 35 zemalj širom Europe je željio reflektirati o postginuti cilji i kako nastaviti u budućnosti“, u svojem uvodnom govoru je istaknuo predsjednik FUEN-a Vincze Lórant i je ustanovio, kako u Europi ima jako različnih razin manjinskih prav i akceptancije manjin. „Manjine se gustokrat ne moru smatrati partnerom većine, jer čuda puti imaju samo toliko, koliko im dopušća i priznaje većina.“

Pohvalili su nogometno prvenstvo nacionalnih manjin, Europeadu, ku su održali lani kod Slovencev u Koruškoj a kljetu ćedu Europeadu održati u nimško-danskom pograničnom prostoru. Sudjelovala je momčad i gradišćanskih Hrvatov, ka se je pošteno izvukla iz ovoga uglednoga športskoga naticanja.

Tema kongresa su bili govori mržnje (Haßreden) protiv manjin a posebno i protiv Romov, a vrlo žakljiva u ovom pitanju su i nogomet i nogometna igrališća i odredjeni krugi navijačev/fenov ki glasno i jasno širu ovakovu mržnju.

„Obrazovanje na materinskom jeziku garantira daljnje postojanje kulture“ naglasio je Vincze a s tim pitanjem u djelatni zajednica FUEN-a bavili su se zastupniki i gradišćanskih Hrvatov (Hrvatski centar i Hrvatsko kulturno društvo).

U posebnom je Gabriela Novak-Karall u djelatnoj zajednici obrazovanja predstavila nedavno izašli priručnik o koristi i mogućnosti dvo- i većjezičnoga odgoja i podučavanja, kao i projekt dvojezičnoga školskoga sustava za Beč.

U djelatnoj zajednici slavskih narodnosti Petar Tyran i Stanko Horvath uz ostalo su naglasili potrebu gradnje mostov med sjeverozapadnimi i jugoistočnimi manjinami u Europi a posebno i slavskimi zajednicami. Pri tom su posebno pohvalili lanjski susret ove slavske djelatne zajednice u Hrvatskom centru u Beču i u hrvatski seli na tromediji Austrije, Madjarske i Slovačke.

Zastupniki nacionalnih manjin u Madjarskoj ki dohadjaju pretežno iz dotičnih zemaljskih samouprav, su pohvalili manjinske zakone u Madjarskoj. Ali ne moru tajati, da prem toga najzaduje broj pripadnikov ovih 11 nacionalnih manjin a pred svim da neprestano nestaje jezična kompetencija na ti jeziki.

„FUEN, utemeljen 1949. ljeta, je klasično zastupničtvo interesov, ali bi mogli još aktivnije vabiti za rješenja u pogledu na autonomiju manjin“ rekao je jezikoslovac i stručnjak za manjinske posle Ladinac iz Južnoga Tirola Paul Videsott. Ipak je opće žaljenje, da EU-komisija (još) nije odlučila u »Minority-SafePacku«, ki bi tribao znatno poboljšati situaciju nacionalnih manjin u Europi. EU, naime, se ne smatra nadležnom za manjinska prava, ali ima puno EU-programov, ke bi manjine mogle koristiti – rekao je Paul Videsott.

Živa diskusija, kao posljedica lanjskoga kongresa u Berlinu, se je nastavila u pogledu na rezolucije. Ide naime za principijelno pitanje će se FUEN nadalje zalagati samo na manjinska prava ili i za ljudska prava i će li si dozvoliti kritizirati ne samo države nego i državnike koa npr. madjarskoga premijera Viktora Orbána, ili i Poljsku i druge države.

Ujedinali su se na to, da ne imenuju nijednu državu ali da „isticaju značenje pravne države za manjinska prava unutar EU. Ide za temeljne državnopravne procese, ki moraju biti zagarantirani u država EU.“

Drugačije je to u slučaju agresorskoga napada i boja u Ukrajini, kade se u rezoluciji jasno imenuje a tim i oštro kritizira ov agresorski boj Ruske. No, cilj FUEN-a je i nadalje doprinesti dijalogu, suradnji i partnerstvu na nacionalnoj, europskoj i medjunarodnoj razini, da podupira organizacije i institucije, ke se zalažu za zašćitu i podupiranje manjinskih prav.

Dojdući kongres FUEN-a će se održati od 19. do 22. septembra 2024. u mjestu Husum/Hüsem, u Nimškoj. Domaćin će biti Frasche Rädj/Friesenrat Sektion Nord, ki zastupa sjeverofrisku manjinu. Dojdući sastanak Slavske djelatne grupe  će organizirati srpska manjina u Hrvatskoj, u Zagrebu ljetos od 19. do 22. oktobra.

Petar Tyran