KSŠŠD i HAK su petak, 10. januara pozvali na diskusiju o članu sedam. Kih 30 ljudi, pred svim mladi, je slušalo diskusiju orijentiranu prema rješenjam, kako je rekla moderatorica Mira Gabriel. Protokol jednoga večera.

BEČ – 70 ljet po potpisanju Državnoga ugovora poziva KSŠŠD u kooperaciji s HAK-om na seriju priredab u okviru tzv. antifašitičke zime o u manjinskoj sceni toliko puti referirani članu sedam toga spomenutoga ugovora. Podijska diskusija o članu sedam, ki u pet točak opisuje prava slovenskih i hrvatskih manjin, bila je jur treta priredba o ovoj temi, ov tajedan slijedi još pub-kviz o opisani pravi opet u Klubu za poznati- mi črljenimi vrati u sedmom kotaru.

Podij su sačinili po dvi osobe iz slovenske odnosno hrvatske manjine. Pravnica i klubašinja Lea Vouk povidala je ne samo iz pravne nego isto iz perspektive mladih generacijov. Učiteljica slovenskoga i savjetnica u Narodnosnom savjetu Susanne Weitlaner zastupila je perspektivu štajerskih Slovencev. Hrvatsku manjinu su zastupili prva predsjednica HAK-a Marijana Grandić i pravnik Franjo Schruiff. Grandić je, kot je sa- ma rekla dinosaur Državnoga ugovora, ar da je jur bila na demonstracija oko 20. obljetnice, kasnije će potribovati da se more po hrvatsku ženiti i je četira ljeta kasnije, 1987. ljeta, skupa s drugimi ljudi dostala pravo. Demonstracija za 30. obljetnicu, 30 uri pred željezanskim zemaljskim saborom, je onda spravila Franju Schruiffu prve interakcije s HAK-om. Državni ugovor, tako Grandić, da je bio jako važan za identitet pojedincev ali i HAK-a.

Bezmoćna mladina?

28-ljetna pravnica Lea Vouk je imala mogućnost, da kao prva odgovori na početno pitanje, ku poveznicu ima s članom sedam. Zakon o narodni grupa i vrime oko 2011/2012. ljeta da je konačno maknuo pažnju javnosti od autohtonih manjin u Austriji. Mladina da je bezmoćna, ar je pravna situacija nasjela.

Kasnije u diskusiji će negdo iz publike nadodati: Starije generacije aktivistic i aktivistov su stavljali prejaki fokus na tablice, to da je zatrlo druga isto tako važna pitanja.

Državni ugovor samo povijesni dokument?

Kako su razložili Vouk i Schruiff se Zakon o narodni grupa nahadja u ustavnom rangu, kot i Državni ugovor. Tim da je Zakon o narodni grupa konkretniji od Državnoga ugovora, situacija nije riješena. „Pravna diskusija praktički ne postoji”, se tuži Vouk. Schruiff Državnomu ugovoru još i oduzimlje današnju valjanost i ga redi med povijesne dokumente. Veće ufanje vidu u odredjenji državnoga načela, ar ta si je Austrija sama nadodala. Iz publike se javljaju protuglasi: Samo pravne diskusije ništ ne doprimu, tribaju biti političke!

Srićne strategije i nova područja

Svi diskutanti su složni, da su neka dostignuća u povijesti bili i srićni slučaji, kade su pravne strategije dijelom i igrom slučaja funkcionirale. Schruiff ada savjetuje, da se za neka područja moraju izmisliti pravne strategije, kako pokušavati dojti do Vrhovnoga suda. Vouk, špecijalizirana med drugim za europsko pravo, natukne Europski sud. Odbijanje Minority Safepacka je ali pokazalo, da se ovakova potribovanja uvijek vrnu u dotične zemlje. Kako ada najti (nova) područja? Publika se javlja s temami punih fasetov: revitalizacija jezičnoga znanja pomoću nativespeakerov iz matičnih držav, solidarizacija s drugimi manjinami, informiranje mladih generacijov, vridnosti jezikov, reformiranja Savjeta za narodne grupe i tim podiljenje pinez. Prinosi iz publike bi još bilo čuda – moderatorica Gabriel je mora odrinuti u neformalne razgovore na šanku.

TG