Zemaljski poglavar Hans Peter Doskozil i njegova zastupnica Anja Haider-Wallner su HN-u i Novomu glasu dali odgovore na novi vladin program. Razgovor o mogućnosti i ponude i o zadaća politike i narodne grupe.

Novi glas: Dobar dan, lipo da nas primite u uredu zemaljskoga poglavara i njegove zastupnice. Naša intencija razgovora je, pretresti ov črljeno-zeleni vladin program Plan budućnosti 2030. Mislili smo, da štartamo pitanjem za ugrijavanje: Ča je Vaš prvi spominak na narodne grupe?

Hans Peter Doskozil: Imam dva aspekte. Na putu u školu smo se vozili busom s prijatelji iz Neustifta an der Lafnitz, ki su pripadali narodnoj grupi Romom. To je bio moj prvi peršonski kontakt, kade sam upoznao narodne grupe i onde su se razvila dugoljetna prijateljstva.

A drugi dogodjaj je bio: Ja sam pohadjao jezičnu gimnaziju, i morao ili kanio sam u gornji razredi učiti ruski i sam pri tom išao sa školaricami i školari iz Vincjeta i Stinjakov u školu. Ti su imali strašnu prednost kod učnje, ar su si hrvatski i ruski spodobni. Tote sam je nenavidno gledao, ar mi je teže spalo.

HN: A kako je to bilo kod Vas?

Anja Haider-Wallner: Iskreno rečeno u svojem ditinstvu nisam imala nikakovu vezu s narodnimi grupami. Stopr kašnje, za vrime moje mature odnosno početkom svojih 20-ih, sam to upamet zela. Mi nismo imali gradišćanske Hrvate u Matrštofu u gimnaziji, barem ovakove ne, ki su još govorili tim jezikom u svakidašnjici. Čuda jezikov sam učila i onda sam upamet zela, da postoju u Gradišću manjinski jeziki. Uptila sam, da mnogi iz moje generacije ga već nisu naučili ili su se samo već sa starjimistarji pominali. To mi je uvijek bilo žao, ar je to takova mnogovrsnost. More se iz povidanj zaključiti, da je to u 60-i i 70-i tako bilo, da se je kanilo dicu čuvati od toga, da slišu manjini. A od te škulje, ka je onde nastala, do cijenjenja jezikov narodnih grup, se je zaista čuda zgubilo, osebujno kod nas u sjevernom Gradišću.

NG: U vezi s politikom za narodne grupe u Gradišću se trenutno pred svim ističe Dom narodnih grup, ki se gradi u Borti. Gospodine zemaljski poglavare, ča je bila ključna ideja?

Doskozil: Ključna ideja je bila 100. obljetnica zemlje. Suinicijator i davač idejov je sigurno isto bio Martin Ivančić. Ča mi je žao je, da Martin Ivančić misli na predaju svojega djelovanja, ar je uvijek bio pokretna sila na različni područji. Mi smo dakle pravoda premišljavali, ča bi mogli povodom obljetnice djelati za narodne grupe? Meni nije išlo zato, da isplaćujemo pineze, ki po jednoj mjeri opet skrsnu, nego za pitanje, ča se more na strukturi djelati? Ideja je bila, da sve narodne grupe držu ov skupni dom, ostvaruju vlašće ideje i skupa priredjuju priredbe. Mislim, da je to dobro funkcioniralo. Bilo je za me presenećenje, da nije bilo velike diskusije o ostvarenju kot i o koncepcioniranju.

HN: Sad je planirano, da svaka narodna grupa dostaje za ov Dom narodnih grup tzv. živu subvenciju. Koliko znamo, imaju Romi i Madjari jur namješćenu osobu, Hrvati još ne. Kade je kvaka? Postoju zato jur razgovori?

Doskozil: Hrvatska narodna grupa će isto tako dostati živu subvenciju. Tote uopće ne ide zato, da definiramo, gdo to neka bude. To i s drugimi nismo tako djelali. Nego mi kanimo da nam se iz narodne grupe izjavljuje, gdo to neka bude. Ne kanimo nikoga odrediti.

NG: Kod takovih temov kod imenovanja poslov, isto u manjinjskom području, je povezana i transparencija do odredjene mjere. Zeleni se rado pozicioniraju s potribovanji o većoj transparenciji. Kako organizirati ovakove projekte prez da onde sidu samo osobe, ki su zemlji bliski, gospa Haider-Wallner?

Haider-Wallner: Ja sam to bila tako razumila, da će se od narodne grupe imenovati i da će se subvencija staviti na raspolaganje. Ča smo uključili u Plan budućnosti je, da se odluke komisije moraju objaviti. Ali u ovom slučaju ne bi bilo raspisanja.

Doskozil: Neće ni biti komisije. Nam je i madjarska narodna grupa rekla, ča ima smisla. Na hrvatskom području imamo temu sjevera i juga, različna društva. Nažalost i različna politička društva. Za politiku onde ali nije mjesta.

HN: Izvješćavat ćemo o tom. Ali idemo dalje k drugoj temi. Nedavno je bio Dan materinskoga jezika i jezikoslovac Rudi De Cillia je tom prilikom rekao: „Jezična politika u Austriji je reagirala na konflikte, mjesto da bi načinila aktivnu jezičnu politiku. Zač je to tako?

Doskozil: Ne mislim, da reagiramo na konflikte kod takovih temov, ar smo ipak, osebujno ča se naliže identiteta i jezika narodnih grup, išli drugim putem u prošlosti. U Gradišću na primjer nikad nije bilo konfliktov zbog dvojezičnih tablic. Najveće konflikte, ke sam uptio su bili: Kako ćedu se subvencije od saveza podiliti i ko društvo će dostati koliko.

Bit će izazov kako to sve dalje živiti i pred svim, da i osnova u obrazovanju ostaje. To moraju narodne grupe načiniti. Gdo drugačije? To moraju društva načiniti. To moraju ovi načiniti, ki to živu, ki se svaki dan o tom pominaju, ki kanu gajiti ov jezik.

Haider-Wallner: To s konfliktom isto ne morem tako dobro uvrstati, ali to, ča je važno, je da se jeziki narodnih grup ne smu odrinuti u folklor, nego da to s mnogimi mjerami, ke smo sad planirali, izgradimo, znači ne samo Dom narodnih grup, nego i posebno podupiranje u Gradišću, podloge za učnju. I pravoda je to onda odvisno od ljudi, ki to znaju i kanu primijeniti. Ada meni je svisno, da je to čuda puti problem, da pedagoški personal u čuvarnica i škola još govori gradišćanskohrvatskim jezikom.

NG: Kako smo čitali u programu koalicije, je napisano, da se neka etabliraju nove smjernice za narodne grupe. Ča si tote predstavite?

Haider-Wallner: Da postoji posebno podupiranje. Kako visoko će ovo biti, još nije dogovoreno. Do sada se koristu pred svim savezna sredstva i iz drugih zemaljskih loncev. Ovo neka zaista bude specifično, krojeno za potriboće narodne grupe. U mojem svitu se to neka stane i u kooperaciji s Domom narodnih grup. Ta neka bude centar stvaranja i djelovanja.

Doskozil: Postoji čuda mogućnosti za podupiranje društav. Nikad nije bilo toga specifikuma, da se bavimo s razvitkom narodne grupe i na području subvencijov i da je ovo dugotrajno. Dugotrajnost znači, da se jezik i kultura obdržu. To neka bude i cilj subvencijov. U slučaju, da ki o tom odluči, neka to djelaju eksperti. A ako se ugoda, da je to do odredjenje mjere nadstranački, onda bi se jur čuda stalo.

Haider-Wallner: Da, i neka bude i podupiranje pri tom, kako zadobiti savezna sredstva. Da se moru subvencije, ke postoju u savezu, čim bolje dostati.

HN: To smo si pogledali u programu. Kako si to moremo predstaviti?

Doskozil: S jedne strani imamo zakonski normirane subvencije, ki se onda i podilu. U stvarnost se sve kreće oko Državnoga tajničtva za kulturu, ako kaniš primiti subvencije. A tote je ključno, koliko se lobira. A to se mora jače fokusirati. Savezne subvencije za kulturu se po mojem gledišću pravično ne podilu.

HN: U programu piše i za mjere za izgradnju medijske ponude. Moremo očekivati veća podupiranja od zemlje?

Doskozil: Ne ide uvijek za to, koliko subvencijov dostajem. Ide isto za pitanje: Sam li kvalitetni medij? Sam važan za Gesamtschau i kako moremo podupirati? Ar preživiti kao medij u današnje vrime uopće nije tako lako. Ide za transportiranje kulture za naš zajednički život s narodnimi grupami. Mislimo na primjer na krimiće iz Stinjakov. To je ča čisto drugoga, to je komerc. Ali to se mora isto uzeti u obzir. To ide dalje do tamburice, to je opet klasično društveno podupiranje. Mi moramo to iskoristiti da bi to mogli komercijalno i turistički dobro placirati.

NG: Kade imate morebit jasniji pristup je dvojezičnost na službeni puti. Zeleni su se u zadnjoj periodi zalagali za dvojezične formulare. Govoračica za narodne grupe SP-a je ončas to zahitila u saboru pod simboličnom politikom. Će se ov pristup Socijaldemokracije u Gradišću ili pod črljeno-zelenom vladom minjati?

Doskozil: Osnovno nimam problem s tim. S jedne strani mora se biti fair i pitati, kako velika je potriboća za dvojezičnom putovnicom ili gradjevnom dozvolom i kako velik je potencijal sa strani upravov. To mora biti u relaciji. Sad ćemo to morebit kod službe zemaljske vlade spraviti. To ali isto znači, da to moraju sve općine primijeniti.

Haider-Wallner: Neće biti 100% formularov i zaključkov na jeziki narodnih grup. Ali evaluirat će se, kade to ima smisla i kade se more primijeniti. Morebit je to simbolička politika, ali je važna simbolička politika. Mislim, da to osnuje identitet. Svaki pripadnik narodne grupe u Gradišću more ispuniti nimški formular, ali prouzrokuje ča, ako ga se more štati i ispuniti na vlašćem materinskom jeziku. Mislim da pridonaša, da jeziki narodnih grup dostaju svoje opravdanje u svakidašnjici i da ovako izlazu iz obiteljske okolice i folklora.

Doskozil: To pravoda potribuje, da se to živi – narodna grupa. To nije samo ponuda, nego to se mora i od dotičnih općin živiti. Ar ako to tote ne živim i ne primim tu ponudu, neće funkcionirati.

HN: Na temu vidljivosti jezikov: U Planu budućnosti postoji mogućnost, da ćedu u budućnosti biti moguća dvojezična označenja Prometnih poduzeć – to ali samo dobrovoljno. Zač tako ča ne more biti obavezno?

Doskozil: Ja sam fan toga, da to dohadja iz općine. Mi velimo, mi si željimo ov identitet i da to nije prepisani identitet. To znači za mene, da se ove želje imenuju. Autobusne stanice su primjer. To moru biti i druge stvari.

Haider-Wallner: Ja mislim, da će do toga dojti. Mora se samo pogledati, kako su bile svečevane dvojezične tablice na kolodvori. Ada mislim, da ako je ponuda ovde, da ćedu to hrvatske općine i potribovati. Onda će se to i načiniti. To je barem naša obaveza.

NG: Ako pogledamo izborne kampanje gradišćanskih strankov, more se ustanoviti, da nisu ni SP ni Zeleni imali preveć potribovanj na području narodnih grup. More to biti, da je na ovom području personalni sloj tanak?

Doskozil: Pravoda ima smisla, da su na primjer u saboru ili govorači za narodne grupe iz narodne grupe. Ali to ne znači, da oni načinjaju bolju politiku za narodne grupe nego ja na primjer. Mislim, da moramo miriti ljude po tom, ku politiku načinjaju.

Haider-Wallner: Pokidob je moj zastupnik gradišćanski Hrvat smo od časa do časa djelali ča na socijalni mediji. Mislim, da je od nas dvih čuda uticalo na ov Plan budućnosti, ča je došlo iz našega programa. Meni je super, da imamo tu kulturu u medjuvrimenu u našem teamu. Ovde dostanemo pravoda čuda inputa.

NG: Sidimo ovde kot pripadniki jezika, koga morebit vrijeda već neće biti.

Doskozil: Gdo to veli?

HN: To na primjer veli Unesco.

Doskozil: To odvisi od vas.

NG: To odvisi malo od nas.

HN: Odvisi isto od okvirnih uvjetov.

NG: I od društvene klime. Zato morebit konačno pitanje: Ča bi bila vizija za budućnost za ovu jezičnu mnogovrsnost zemlje?

Haider-Wallner: Ja sam velika ljubiteljica Irske. Gaelski je isto jur skoro bio izumro. Onda je počela aktivna politika. Reklo se je, sva dica neka nauču gaelski. Jedna mogućnost bi bila, da učimo jezike narodnih grup jur rano u čuvarnici i osnovni škola, ne samo u općina, kade je dost pripadnikov nego širje. Onda bi pravoda morali riješiti temu pedagoškoga personala. Mislim, da bi mogli funkcionirati moderne metode kot sistemi, ki baziraju na umjetnoj inteligenciji, ili sistemi za učnju jezikov, ki se napunu s gradišćanskohrvatskim ili romskim, da bi se skrbili za veću širinu. I da, ako dica rano uču jezike, onda se kasnije laglje uču svaki daljnji jezik. Znači to je dodatna hasan, ki izraste od ove šarolikosti.

Doskozil: Ako pogledamo mladju povijest, onda se je u Gradišću razvila odredjena mjera samosvisti. Ne tako kot prije. Ljudi su gizdavi, da su Gradišćanci. I to moraju biti i narodne grupe: Gizdavi na vlašću povijest, na pripadnost narodnoj grupi, na jezičnu mnogovrsnost. I istina je, okvirni uvjeti moraju odgovarati. Obrazovanje je ključ mnogočemu. Potribno je i razumivanje generacijov roditeljev, ki dicu peljaju tamo, da se jezik ne zgublja. Iz ovoga svega skupa će biti onda tako, da neće to biti, ča Unesco veli, da ćedu jeziki narodnih grup nestati – ufam se, da nam se ugoda, pridonašati svoje.

Tereza Grandić, Konstantin Vlašić

cijeli intervju je dostupan na: https://noviglas.online/2025/03/14/interview-doskozil-haider-wallner/(link is external) i na YouTubeu: https://youtu.be/C192PfHTcf8?si=8eeGkbRYPUHJWn8t(link is external)