Osebujno sada kad se sadu nove kitice u čripe, vrte i grobe je potribna zemlja. Zač je važno odreći se treseta, na to odgovara ovo izdanje kolumne.

Ako u aprilu počinje travnjak (u slučaju da još nije košen) cvasti je obično i vrime, kad se u človiku probudja želja za kupnjom daljnjih kitic, da bi i balkon i terasa odgovarajuće cvali. Nač se triba paziti kod kupnje kitic, da bi i insekti imali ča od njih, o tom se je na ovom mjestu jur jednoč pisalo. Ča se čuda puti zabi, je pitanje prave zemlje. Za okoliš neka ta naime bude prez treseta. Treset (Torf) je zapravo organski talog, kako ga otkopaju u močvara i mezivi. To ima pravoda posljedice za te močvare. One se koncem konca isušu i nestaju.

Ali zač je treset u zemlji uopće tako praktičan? Treset ima kiselu ph-vridnost i na sadržava čuda hranjivih tvari. Najvažnije njegovo svojstvo je to, da se ova spomenuta svojstva ne minjaju, ako je jednoč otkopan. To je pravoda odlično za industriju. Zbog uvijek istih svojstav, moru oni iz treseta, ilovače gnjoja i drugih dodatkov načiniti zemlju uvijek istoga kvaliteta. To je važno za uspjeh kitic, pred svim u čripi.

Zač ipak odustati od treseta?

A to valja isto za zemlje, na ki piše, da je udio treseta smanjen. Treset je ključni sastojak močvarov. A močvare, kade je otkopan treset tribaju, ako nisu uopće zničene opet 1000 ljet, da izgradu jedan metar debeli sloj treseta. Ča je još važnije je funkcija močvarov. Dokle je u današnje vrime čuda puti govor o carbon capturing ima priroda zapravo ovakov prirodni mehanizam, a to su močvare. Samo 3% površine zemlje je pokriveno močvarami, a istovrimeno čuvaju močvare duplo toliko CO2 nego sve loze na svitu skupa. U časi sve bržega minjanja klime, bilo bi ada važno, da se ovakove močvare ne otvaraju, ar onda pravoda i ispušćaju ta cijeli čuvani CO2.

Ako u vašoj glavi mogućnost zemlje s tresetom ada već ne postoji, ostaje pitanje:

Nač triba paziti kod zemlje prez treseta?

U medjuvrimenu su i druge kupljene zemlje skoro isto tako dobre kot one s tresetom. One se obično sastoju od komposta, vlakna od kokosa, drva i drugih, ilovače i koric. Izazov kod sastavljanja ovakove zemlje je načiniti zemlju, ka vodu i hranjive tvari dobro upije i čuva. Odvisno od sastavljanja je ili potribno, da se većkrat zaljiva ili da se većkrat gnjoji. Najbolje je ovde gledati i paziti, ča rasline pokažu. Mjera more biti: Čim grubnija je zemlja, tim manje vode drži, čim veći je drveni udio, tim već dodatnoga gnjoja ćedu kitice u budućnosti tribati.

TG