Visti i izjave političarov prošlih tajedan su nam svidočile, da nas iz manjinskopolitičkoga gledišća u Gradišću pred svim čekaju zanimljiva ljeta ča se tiče infrastrukture. U Borti je gradnja Doma narodnih grup u toku i čini se da brzo napreduje. Očekuje se otvaranje 2026. ljeta, ča se čini realistično.

U prošli tajedni sve već se pojavljivao drugi projekt na drugom kraju ove bar geografski podiljene zemlje. Govor je o Hrvatskom domu u Željeznu. Jur neko vrime se čuju glasi o ovakovom skupnom domu za hrvatska društva, čije prostorije uvelikom već ne (odnosno zapravo nikad nisu odgovarali) odgovaraju današnjemu vrimenu.

Obadva projekti, gonjeni od različnih stran i finansijerov imaju spodobnu viziju.

Dom narodnih grup neka forsira suradnju med manjinami i neka skuplja kompetencije u manjinski posli (isto sa strani Zemlje Gradišća) na jednom mjestu.

Hrvatski dom u Željeznu medjutim neka forsira suradnju hrvatskih društav. Ka bi to mogla biti, do sada još nije čisto jasno. Nekoliko je na Forumu Zajedno u Solunku izjavilo zanimanje. Sigurno valja zanimanje za HKD i ZIGH, ki jur nekoliko vrime muči pitanje prostora. Kot je rekao predsjed- nik HKD-a Buranić u intervjuu s Hrvatskom redakcijom, ov projekt bi mogao nastati prestižni projekt Republike Hrvatske. Ona je u prošli ljeti financirala i slični projekt u Subotici u Srbiji, koga su si zastupniki HKD-a bili nedavno pogledati.

Obadva projekti, iako od različnih akterov, imaju još drugu skupnu komponentu: To je pitanje dugotrajnoga financiranja. Dobra infrastruktura s modernim namješćajem i funkcionirajućimi prostorijami je važna stran. Druga, morebit još važnija, stran je korišćenje i oblikovanje tih prostorijov. Koliko ljudi je potribno, da stan kao prostor djeluje pošteno? A koliko ljudi je onda dodatno potribno, da prostor i sadržajno zaživi? Hrvatski centar u Beču bi mogao služiti kao vridan izvor, koliko ljudi je potribno, da prostorije kao takove uopće funkcioniraju. A onda se još nisu pokrenuli nikakovi projekti.

Za vrime djelanja na daljinu i velike globalizacije tribat ćemo se i pitati, za ke svrhe će biti potribno koliko djelatnoga mjesta. Kako eficijentno koristiti prostor i kako ga pametno ispuniti životom?

Infrastruktura je važna i vridna investicija. Infrastruktura po sebi se istovrimeno daje lako ostvariti i za političke svrhe dobro služi. Ča je čuda veći izazov je dugotrajno financiranje ljudi, ki neka koristu, a pred svim oblikuju tu infrastrukturu. Od njih će naime biti odvisno, zaživu li ovi novi domi ili ne. Od njih će biti odvisno, funkcionira li suradnja i od njih će biti odvisno, more li infrastruktura poboljšati situaciju za narodne grupe u Gradišću.