Na školskom području vrije. Sve već organizacijov različnih narodnih grup potribuje nastavu na jeziku narodne grupe. Podučavanje slovenskoga u autohtoni regija Štajerske (vidi str. 3), podučavanje manjinskih jezikov u neautohtoni ali zato urbani i po broju pripadnic i pripadnikov narodne grupe zmožni centri, ali i minjanje postojećih pravil u školskom zakonu.

Polako se zbudjaju aktivistice i aktivisti i u zadnjoj sekundi potribuju to, ča bi moralo biti jur desetljeća po sebi razumljivo. Jeziki narodnih grup u Austriji su europski jeziki. To su jeziki naših susjednih zemalj i to su jeziki, ki su kovali kulturu i povijest Austrije. To su dragocjeni i vridni jeziki. Zač ove kompetencije zakapati, ako bi se mogle brusiti i naoštriti za dobrobit cijeloga autrijskoga društva. Znanje engleskoga se dandanas potribuje i nije neko posebno odličje. Zapravo kani europska jezična politika, da svaki Europejac i svaka Europejka govori materinskim i još dvimi drugimi jeziki, uključujući engleski. To potribovanje objavili su prvi put 2002. I ne znam, kako uspješno su to predvodili. Postoji naravno Dan jezikov, ali samo 28% državljankov i državljanov EU-a je u stanju govoriti trimi jeziki. Najstarje generacije gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov kot mladje generacije svih narodnih grup u Austriji slišu tim 28%. Špecijalizacija Austrije na hrvatski, ugarski, slovenski, slovački, češki i romski jezik bi bio dobar potez, značka prepoznavanja i mogućnost isticanja za austrijski školski sustav.

Kako izgleda stvarnost? Čehi i Slovaki još uvijek nimaju trajno rješenje za financiranje svoje Komenskyjeve škole. Slovenci imaju vridnu Slovensku gimnaziju, zato se u osnovni škola moraju dica aktivno najaviti za slovensko podučavanje, a u Gradišću se moru dica svako vrime odjaviti, a manjka na svakom kutu na kvalificiranom osoblju odnosno na stručnoj kontroli kvalitetne nastave. A podučavanje romskoga jezika praktički ne postoji. Za mene čudo. Od te ponude bi moglo profitirati cijelo društvo. Pišem ovo u pripravljanju za Forum za manjinsko školstvo u Celovcu. Cilj je onde med drugim uvezati manjinska društva u školsku svakidašnjicu. Savršena ideja za odredjene projekte. Zanimljivo je samo, da onda praktički nigdor zvana učiteljstva od ovoga Foruma ništ ne zna. Daleko ne sve na ovom području aktivna društva nisu dostala pozivnicu odnosno barem malo priopćenje.
To je zato škoda, ar bi to bilo odličje toga špecijaliziranoga manjinskoga školstva, o čemu ovde sanjam. To bi se odlikovalo odličnimi vezi u manjinska društva u Austriji, ali isto u zemlje, kade se isto govori tim jezikom. Takovo školstvo bi okupilo stručnjakinje i stručnjake iz Austrije i dotične druge zemlje i bi črpilo iz svih tih izvorov. Takovo školstvo bi ujedinalo najbolje od svih dvih stran.