Rodjeni Petrovišćan Lajoš Škrapić je bio emeritiran sve­učilišni profesor za fiziku i je stao u 78. ljetu života. Bio je hrvatski rodoljub s jako mekim srcem, velikom bo­lom za rodnim mu Petrovim Se­lom i Gradišćem. Velikan je hrvatske riči i stiha, a smi­mo ga ubrajati med vrhunske prevoditelje ugarskih pjesni­­kov-velikanov na domaći hrvatski idiom. Gradišćanskim Hrvatom Lajoš Škrapić je bio poznat pred svim kao pje­snik i pripovidač s vrlo puno emocijov.

U tekućem 2016. lje­tu slavit će Tamburica Cogrštof skupa sa svojih 20 mladih tamburašev u okviru brojnih priredab kroz cijelo ljeto svoj 45. jubilej postojanja. Ofi­cijelni start jubilarnoga ljeta je bio nastup na 69. Hrvatskom balu u Beču 23. januara ovo­ga ljeta. Jubilarni koncert će biti su­botu, 19. marca (19.30) u domaćem Cogrštofu.

Ljetošnji Hrvatski bal u Be­ču u Parkhotelu Schönbrunn subotu, 23. januara odvija se pod motom „Hrvati meet Schönbrunn“ i ovo ljeto od­r­žava se 69. put za redom. U skladu s motom bala osmi­š­ljen je i program, tr će nastupiti osam različitih glazbenih skupin i orkestrov iz Beča, Gradišća, Ugarske, Italije i Hrvatske.

Veljek po zavr­še­nju igrok­a­za »Revizor«, ki je vrlo za­uzeo cijelu Tamburicu Uz­lop, i još pred dodiljenjem Hrva­t­ske kulturne nagrade Hrvat­skoga centra u Beču za n­a­ra­šćaj »MiniMetron« u juni­ju o. lj. Mladim tamburašem po­čele su peljačice narašćaja dje­lati na organizaciji nove mla­de grupe. Konačno se je javilo 13 školarov iz 1., 2. i 3. razreda OŠ, ki su željili uč­i­ti sviranje na tamburici.

Za vrlo zanimljivu no­vu pojavu na području vi­narstva je odgovoran mladi agronom Luka Zeichmann iz Dolnje Pulje. 23-ljetni hobi-vi­nogradar je srijedu, 29. aprila u Beču predstavio svoje prvo vino s imenom »Muslavi bijeli burgundac«. Vino bez ikakovih dodatnih začinov i bez filtrac­i­je je takozvano organsko vino. Ovim neobičnim načinom pr­o­duciranja vina se vrlo ozbiljno i uspješno bavi mladi agronom Luka Zei­chmann: Napravio je 500 litrov vina s 13,5 posto alkohola, a njegovi trsi se naha­djaju u dolnjopuljanskoj gori.

Usubotu, 16. maja su u Be­ču pred Gradskom vijeć­nicom održali jur tradicionai Lige-bal ki ubrajaju med najveće karitativne priredbe svita. Ide za svečevanje života i za jasan znak u borbi protiv Hiv-virusa i side/aids. Med odgovornimi za ljetoš­nji styling Life-bala je bila Sara Mager (20) iz Novoga Sela na Hati.

UMOK — Hr­vatski aktivist i dugoljetni pre­d­sjednik Hrvat­ske samouprave u Umoku (Fertöhomok/Kleinandrä) na južnoj ubrovi Niu­zaljskoga jezera, Joško Jurinković svečevao je subotu, 11. apri­la svoj 80. ro­djendan. Uz čla­­ne obitelji i uz prijatelje je jubilaru čestitalo Hrvatsko kultur­no društvo Kajkavci, čiji je ute­meljitelj Joško Jurinković.

1989. ljeta je jubilar Joško Jurinković u do­maćem selu pokrenuo pjevačku grupu Tulipan. To je bio takorekuć preporod hrvatskoga jezika i kulture u Umoku, jer jur vrijeda po utemeljenju ove grupe se je pjevačem pridružila plesačka i tamburaška grupa. Ova cijela ekipa je danas poznata pod nazivom Hrvatsko kulturno društvo Kajkavci, jer Umočani pripadaju hrvatskoj dijalektal­noj grupi kajkavcev, dakle na mjesto ča ili što oni velu kaj.

Mr. art. dr. fil. Dario Ce­bić, pedagog na Bečkom Franz Schubert konzervatoriju za muziku podučava predmete kompozicija, muzička teorija, klavir, kontrabas i tambura. On je sastavio diserta­ciju o „Razvitku tambura­šk­o­ga sviranja u Hrvatskoj i Austriji“ (Die Entwicklung des Tamburizzaspiels in Kr­o­­atien und Österreich).

BEČ/ZAGREB — Dr. Da­rio Cebić je rodjen u Zagrebu i je jur u mladi ljeti pohadjao pod­učavanje klavir, kompozicija, isto kako i tamburu i violinu. U Zagrebu je pohadjao muzičku školu »Vatroslav Lisinski«. U 2012. ljetu uspješno je zavr­šio studij za doktorat u muzički znanosti (dr. fil.) na Sveučilišću za muziku i likovnu um­jetnost u Grazu i postgradu­al­ni studij kompozicije na Sveučilišću za muziku i likovnu umjetnost u Beču.

Rodjeni Velikoborištofac dr. Jandre Karall je 1958. ljeta zaredjen za duhovnika. Slu­žbovao je u Velikom Petar­štofu, Rohuncu, Štikapronu i Bandolu. Na Bečkom sve­u­čilišću je Jandre Karall napisao 1967. ljeta disertaciju o vjerskoj književnosti tada­šnjih zapadnougarskih i da­nas gradišćanskih Hrvatov do početka 19. stolj. Zna­n­stveno se je bavio i drugimi gradišćanskohrvatskimi temami i je redovito pisao vje­r­ske članke u Crikvenom gl­­asniku a piše i za Hrvat­ske novine. Danas u mirovini živi u južnogradišćan­skom Ketelju (Neumarkt im Tauchental).