UZLOP — „Četire tajedne jur nimamo škole a kako izgleda je još duži čas nećemo imati“ je rekla direktorica OŠ Uzlop Ljuba Palatin-Wild u razgovoru s Hrvatskimi novinami. Ona četire tajedne već nije bila u školi, jer pada u rizičnu grupu zbog neke prijašnje, jur davno izliječene bolesti: imala je upalu pluć.
Prije deset ljet preminuo je dugoljetni urednik Hrvatskih novin, kalendarac, lektor i korektor publikacijov i Roberta Hajszana Panonskoga tr edicijov Panonskoga instituta. Kako piše Hajszan u zadnjem Panonskom listu (ki sada izlazi samo još elektronski): Čim dulje ste od nas udaljeni/tim više nam nedostajete! Spominjamo se pokojnoga Tome Schneidera ki je pod teškimi uvjeti (djelao je cijeli dan na pošti u Željeznu) u slobodnom vrimenu i po vikendi lektorirao, korigirao tr uredjivao tekste, članke, priloge i ostalo na dobrobit gradišćanskih Hrvatov.
P. Palković
„Mr. Delikroat“ Mario Harapin: hrvatske poslastice u trgovini ili po naručbi poštom ili privatna posluga u Beču.
BEČ — U austrijskoj metropoli s nekoliko deset tisuć Hrvatov a med njimi i brojni gradišćanski Hrvati se je u prominentnu adresu uselio i usidrio Mario Harapin. Svoj dućan, trgovinu Delikroat ima u 7. kotaru u Neubaugasse 60. Uza to da prodaje takorekuć „prik ceste, u svojoj prodavaonici, u „kšeftu. Glavni dio posla su mu bili cateringi i opskrbljavanje ugostiteljskih lokalov širom Beča i okolice istaknutimi hrvatskimi proizvodi, produkti.
Georg „Gegi“ Kustrić — glumac, zabavljač, govorač na radiju i — čižmar (!!!)
BEČ/NOVO SELO — Gegi Kustrić, glumac pred svim i u bečkoj maloj pozornici Scala u Wiedner Hauptstraße je —kako i mnogi samostalni umjetniki — u ovi časi bez posla. Kod njega, kako i kod brojnih drugih je uobičajeno, da se prijavu na Servic Djelatne burze (AMS) ako nimaju angažmana, tako da su osigurani pak i imaju pravo na neku odštetu dokle ništ ne zaslužu.
Kako sada i u budućnosti dalje? To se u ovi dani i tajedni mnogo gdo pita ali nima pravi odgovor. A gdo bi jur mogao prorokovati budućnost? Ova koronakriza nam je pokazala, da cijelo jato znanstvenikov i statističarov dan za danom računa na mogućoj krivulji (Kurve) kako će se razviti broj zaraženih, obetežanih, onih ki tribaju intenzivnu njegu — a nažalost i broj umrlih. Uglavnom na temelju toga su političari ocijenili ča triba činiti, kakove mjere triba poduzeti, ča kada kako odrediti, da ovi zgora imenovani broji ne bi eksplodirali, kako su npr. u Italiji, Španjolskoj a sada i strašno u američkom New Yorku ili u Ontariju, Kanadi.
„Iz nacionalnih epidemijov nastala je pandemija“, rekao je austrijski ministar zdravlja Rudolf Anschober na konferenciji za novinare, održanoj u četvrtak, 2. aprila u Beču skupa s peljačem za humanu medicinu Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost prehrane (Ages) Franzom Allerbergerom i članom Taskforce skupine u Ministarstvu zdravlja Bernhardom Benkom.
U Austriji je u utorak, 7. aprila otpodne (pri koncu redakcije za ov broj HN) bilo 12.519 osob zaraženo koronavirusom. Hotspot zaraze i nadalje je zemlja Tirol s 2.568 oboljelih. Sa stanjem od kraja prošloga tajedna slijedu Gornja Austrija (1.806), Dolnja Austrija (1.775), Beč (1.620), Štajerska (1.169), Solnograd (1.033), Vorarlberg (697), Koruška (300) a na kraju ljestvice pak Gradišće (203). Oporavile su se 4.046 osobe, a preminulo ih je 243, prema izvješću Ministarstva socijalne skrbi.