Austrijsko ministarstvo zdr­a­vlja u petak, 24. julija ka­s­no navečer objavilo je pri­op­ćenje o upeljanju novih ogr­a­ničenj za putnike iz 32 rizič­ne zemlje ili rizičnih podru­čjev pri ulazu u Austriju, ka je stupila na snagu u pandi­ljak, 27. julija u polnoć, a uzrok je znatan porast bro­ja novozaraženih u ti zemlja. Od pandiljka ulazak u Austriju iz 32 rizične zemlje sa­mo s korona tes­tom, Hrvat­ska je u skupini „stabilnih zemalj“ bez og­ra­ničenj.

U crikvenovjerskom pogl­e­du Hrvatski dekanat je nekad bio ponos gradiš­­ćanskih Hrvatov, pred svim onih u sridnjem Gradišću, ki su se držali za najčvršće ne samo u hrvatskom jezičnom pogledu nego i na području hrvatskoga školstva, izdava­nja hrvatskih školskih knjig, a ne na zadnje i u vjerskom pogledu. U crikveni posli u hr­vatski seli sridnjega Gradiš­ća nije bilo pitanje, će li biti nešto po hrvatsku. To je bilo po sebi razumljivo a niti lju­di a još manje duhovniki ništ dr­u­go ne bi dopustili, bolje re­če­no: ne bi ni razmišljali o tom ćedu li omalovažiti, zanema­ri­ti hrvatsku rič. Ovde je hrvatstvo bilo po sebi razumlji­vo. A zato sridnje Gradišće i nije moglo niti nije kanilo ra­zumiti brzu asimilaciju na jugu a još manje na sjeveru Gradišća. To je: asimilaciju ka je počela u politički krugi, a pak se je nastavila prik mu­zičko-folklornih krugov i je za­vršila na kraju i u instituciji Crikvi, u crikva po nekad naj­većim dijelom hrvatski seli, od kih je npr. Cindrof, Vul­kaprodrštof, a da ne govorimo npr. o Pandrofu po bro­ju stanovnikov veći nego sva hr­vatska sela sridnjega ili južnoga Gradišća skupa. Dakle ako smo izgubili hrvatsku rič u ti seli na Poljanci i na Hati u jednom selu smo izgubili već Hrvatic i Hrvatov nego u ostali kraji Gradišća skupa!

Kako se zaraza koronavirusom iz dana u dan sve već širi u Austriji, ponovno upe­ljanje nošenja zaštitnih ma­skov u širjem javnom pros­to­ru, na austrijskoj saveznoj r­azini, sve je bliže i izgledni­je. To je potvrdio i ministar zdravlja Rudolf Anschober u petak 17. julija na konferenciji za novinare u Beču, izvijestivši javnost o aktualnom epidemiološkom stanju u zemlji.