Gdo kani dugo živiti, on triba gajiti svoja prijateljstva. Študija renomiranoga australskoga sveučilišća u Adelaide-u „Flinders University“ je otkrila, da kontakt prijateljem človiku podužuje žitak za 22%. Sastanki s tovaruši i družicami, intenzivni razgovori pak otvorena i iskrena veza prijateljem poboljšavaju psihičko zdravlje i jačaju imunski sistem.
Po dvi tajedni Svitskoga prvenstva u bavarskom Garmisch-Partenkirchenu je bilansa Austrijskoga skijaškoga saveza pozitivna. Austrija pelja u ocjenjivanje zemalj jasno pred Francuskom i Italijom. Ukupno je Austrija upisala osam medalijov. Jedno je ali jasno. Ov uspjeh je dostignut samo zahvaljujuće „zlatnim divojkam“. Četire zlatne — dvi za Elizabetu Görgl i po jedna za Anu Fenninger i Marlies Schild — i srebrna za Kathrin Zettl su ispolirale bilansu. Hrvatska, ka je imala velika očekivanja u Ivicu Kostelić, se je morala zadovoljiti jednom brončanom.
Plače se i ta otac s trojom dicom, najstarje je šest ljet staro, kim je teretni auto na zebri u Mosonmagyaróvaru na smrt pogazio mamu. A koliko je ovakovih slučajev. Morje je to, koliko suz se stoči širom svita, od nesrićnih, od nevolje pogodjenih ljudi. Koliko suz stoči majka, ka vjerostuje nad nje bolesnim ditetom cijelu noć. Koliko je ocev, majkov, ki zaman čekaju svoju ženu, muža domon, nima ih, zgubili su se. Mlad otac si stišće oči, da ne vidu dica njegov plač, ki ga davi kod groba svoje ljubljene žene. Koliko starcev, staric žrka suze, i nikoga nije, ki bi jim otrl suze i barem neku rič rekao.
FILEŽ - Subotu, 5. februara spomenuli su se hižniki Ana i Martin Jordanić pri svetačnoj sv. maši svojega zelenoga pira, koga su sklopili pred 50 ljet. Martin Jordanić je u svojem životu uvijek bio neumoran muzikaš i kulturni aktivist. Izdavač je i suradnik nekolikih knjig na hrvatskom jeziku i poznat je kao sabirač kulturnoga dobra gradišćanskih Hrvatov (vidi i sliku zboka).
Zlatohižnikom srdačno čestitamo i željimo i nadalje zdravlje i sve najbolje.
FIRŠTIFELJ — Nedilju, 13. februara je umro duhovni savjetnik i farnik u mirovini Marin Plum u 64. ljetu života. Rodjen je 7. maja 1947. u Marinci, Hrvatska. U 1966. stupio je u biškupsko sjemenišće Dijeceze Ðakovo a kašnje u Provinciju srca Jezuševoga palotincev u Friedbergu, Nimška. U 1973. ljetu je završio svoje studije a ljetodan kasnije ga je biškup dr. Jopseh Stimpfle posvetio za duhovnika.
Svoju duhovničku službu je započeo kao kapelan u Augsburgu i kao farnik u Dijecezi Ðakovo, Vinkovci (Hrvatska) i Srijemu (Srbija), prije nego je 1995. inkardiniran u Dijecezi Željezno. Jur pred tim je bio farski vikar i farski moderator u Kobrštofu, Veprštofu, Deutsch Kaltenbrunnu, Dobersdorfu i Rudersdorfu. U 1999. ljetu mu je biškup Iby dodilio titulu „biškupski duhovni savjetnik“.
Hrvatska matica iseljenika Hmi je pozvala na svečano predstavljanje »Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika 2011.« srijedu, 23. februara u Matičinoj dvorani na Trgu Stjepana Radića 3 u Zagrebu. Zbornik su predstavili ravnateljica Hmi-ja Katarina Fuček; dr. Rebeka Mesarić Žabčić, socijalni demograf Instituta za migracije i narodnosti; Lada Kanajet Šimić, voditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport Hmi-ja, tr Vesna Kukavica, urednica. Prigodni glazbeni program izvodila je operna pjevačica Dragana Ištvančić. Moderator promocije je bila prof. Ljerka Galić. U zborniku moremo najti i zanimljive priloge iz manjinskoga života autorice Katarine Tyran i Sanje Vulić.
U ovi dani su bili u Beču na pohodu folklornomu ansamblu Kolo-Slavuj Zorica Vitez (direktorica Smotre folklora u Zagrebu) i etnolog i koreograf Vido Bagur da službeno pozovu Kolo-Slavuj na ljetošnju, 45. po redu Smotru od 20. do 24. julija. Kolo-Slavuj će predstaviti koreografiju iz Morave, jer su Moravski Hrvati jedno težišće ljetošnje Smotre folklora.
Zanimljivo je da je jednom prilikom pohodio i Hrvatsku. Liszt je održao koncert u Zagrebu 1864. ljeta, a tom prilikom je pohodio i Ferdu Livadića u njegovu domu u Samoboru, ki je u to vrime bio glazbeni centar preporodne Hrvatske. (…)
Slavljenju velike obljetnice pridružit će se i hrvatski pijanist svitskoga ugleda Ivo Pogorelić, ki će 12. marca nastupiti u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu s djeli Franza Liszta »Mefisto valcer, br. 1, S. 514« i »Sonatu u h-molu, S. 178«.