Slika tajedna — Najmladji folklorni narašćaj Poljancev
uto, 10/12/2019 - 00:02foto: zorica tóth
foto: zorica tóth
Folklorni ansambl Kolo-Slavuj je u nastavku lanjskih uspješnih adventskih koncertov „Zajačimo maljahnomu“ ljetos snimio i publicirao nosač zvuka, CD-jku s istim naslovom. U tom svojem adventskom programu Kolo-Slavuj interpretira i prezentira kršćanske narodne napjeve kao i crikvene liturgijske jačke iz svih krajev kade živu gradišćanski Hrvati kao i iz Hrvatske. Posebno žarišće pritom leži na jačka Hrvatov na Hati, osebujno napjevov iz Hrvatskoga Jandrofa i Pandrofa, s ciljem da budu izvodjene i objavljene jačke ke su rijetko komu još poznate ili pak jur zdavno bile pozabljene (G. Novak-Karall).
Lani su u Gradišću proglasili „biopreokret“. U vezi s tim zemaljski poglavar Hans Peter Doskozil i zemaljska savjetnica za agrarne posle Astrid Eisenkopf u protuliće su predstavili plan od 12 točak u korist pametnoga rasta. Jedna od tih točak je »Gradišćanska bio-inovacijska nagrada«, ku su po prvi put dodilili u četvrtak, 28. novembra u zbornici Zemaljskoga sabora. Nagradu sa dali u četiri kategorija: poljoprivreda, škola, predjelanje i projekt svitionika.
CrikvEni zbor Svetoga Lovrenca Trajštof pod peljanjem stud. nadsavj. mag. Zlatke Gieler ima jur dugu tradiciju u ovom selu na Poljanci i je poznat širom Gradišća. Ov zbor je utemeljen u jeseni 1965. kao mišoviti zbor pod peljanjem Zlatke Gieler. U prethodni ljeti je ženski ansambl uz peljanje školnika i kantora Alfonsa Kornfeinda bio oblikovao sv. maše prilikom crikvenih svetačnosti. Zbor je po intenzivni proba prvi put stupio na pozornicu na Božić 1965. U sljedeći ljeti je po tradiciji nastupao na Božić, na Vazam, na Tijelovu kao i pri drugi posebni i istaknuti prilika.
foto: jelka perušić
U ovi dani smo u najtiražnijem dnevniku u Hrvatskoj, u Večernjem listu mogli uz drugo čitati komentar Denisa Romca s naslovom „Cijela se Europa pomirila, samo Hrvati i Srbi to nikako ne mogu“. U zadnji tajedni i miseci zapravo u svi mediji se spominje 30. obljetnice pada željeznoga zastora a tim i rušenja Berlinskoga zida. To je zapravo 45 ljet po završetku najgorjega krvoprolića u povijesti človičanstva. A zapravo znamo po priliki samo za točne žrtve Drugoga svitskoga boja odnosno zločine Tretoga Reicha na zapadu Europe. Minucioznomu bilježenju nimških nacistov i nimškoj točnosti i temeljitosti imamo zahvaliti toliko točan popis žrtav — palih, ubijenih, umorenih, ugladjenih ili nestalih.
Na poziv načelnika Grada Beča Michaela Ludwiga, načelnik Grada Zagreba Milan Bandić, u pandiljak, 2. novembra, boravio je u službenom pohodu Beču. Zagrebački gradonačelnik se je susreo s bečkim kolegom gradonačelnikom Ludwigom i predsjednikom Bečkoga zemaljskoga parlamenta Ernstom Wollerom. Bandić je takaj pohodio bečku Udrugu hrvatskih poduzetnikov a obišao je i njev mali božićni sajam.
Sudjelovalo je već od 30 sudionikov iz sedam zemalj ki su izlagali teme vezane za iskustvo identiteta i njegovu povijesnu ukorijenjenost u hrvatski manjinski zajednica. Uvodno predavanje održao je dr. sci. Stjepan Blažetin s Filozofskoga fakulteta Sveučilišća u Pečuhu.