Nije većine za progresivnu manjinsku politiku?

Svaki tajedan nanovič se tribamo spominjati, da narodne grupe u Austriji kot i sve ostale etničke, vjerske, seksualne, starosne grupe nisu homogene. Primjeri u ovom izdanju novin to lipo kažu. To moru učitelji, iako obrazovani, biti uzroki za dobro obrazovanje. Tako Katarina Karall piše u svojoj kolumni o tom, da nju i prijateljicu učiteljica prosila, da neka ne pred drugimi govoru po hrvatsku. Bit će i u hrvatskoj narodnoj grupi veliki dio ljudi, ki će ov stav braniti, ar da je važno da se nigdor ne isključi. Trizno i zakonski pogledano, je to jednostavno zlostavljanje manjinskih prav.

Prez novoga zakona ostat će samo folklor

Ministrica znanosti Eva-Maria Holzleitner, iako ne u nje direktnoj nadležnosti, nije imala čuda za smijati. Strpljivo je poslušala životne priče, peršonske perspektive i ozbiljne kritike različnih zastupnic i zastupnikov narodnih grup. Povod je bio priredba Inicijative manjine u Stanu povijesti. Naslov priredbe, ka je bila početak za izložbu, ka će slijediti „weil sie ja nie zufrieden sind“ je mogao jur dati naslutiti u ki smir će se Inicijativa manjin baviti ovom svenazočnom temom. Druga polovica 2026. ljeta, ko obilježava 50.

Nevidljive snage naše zajednice

U zadnji tajedni sam na ovom mjestu rado pisala o manjkajući struktura, o funkcionari, ki djelaju dobrovoljno ili poludobrovoljno, ki ada nimaju lazno, da se posvećuju u tom opsegu, da moru posvetiti svoj poslovni žitak svrhi manjinskopolitičkoga i kulturnoga djelovanja.

Na drugoj strani imamo jako mali broj činovničkih funkcijov, kade bi bilo moguće, svoj cijeli poslovni žitak posvetiti recimo dobrobitu narodne grupe. Da je ta broj premali, je svakomu jasno. Je li je veći broj činovnikov rješenje, je upitno. Vidimo, da i to uvijek ne funkcionira i koncem konca ovisi sve o vlašćem angažmanu i osobni vizija.