Seoske knjižnice su za stanovničtvo važno mjesto zabave ali i veliki izvor informacijov i znanja. S tim nisu samo obljubljena mjesta za susret i razgovor, nego i važne institucije sela. U sjeverogradišćanskom Vorištanu na Poljanci su prošlo ljeto preselili seosku knjižnicu i su joj u okviru toga dali i novi oblik, čim se je i povišala nje atraktivnost za male i velike čitateljice i čitatelje.
Kašperl i korona
Nije zapravo već tolerabilno, ča se dogadja u ovoj državi, u koj je jasno nešto trulo, gnjilo. U konkretnom slučaju ide za prozirnost človika. „Stakleni človik“, ki je u prošlosti bio bezbroj puti tema u futuristički romani, apokaliptični prorokovanji budućnosti i upozoravanju od totalitarnih sistemov. Ča imamo od toga držati ako na temelju jedne bilješke i nekom uredskom kalendaru jednoga poduzeća iz 2017. ljeta (natuknica „Kurz“). Državno tužilačtvo počinje pregledjivati, prisluškivati i opservirati a konačno i „provaljivati“ u privatne prostorije nekih ljudi? Kako daleko smo došli, da danas svaki potepuh u nekoj državnoj, točnije rečeno pravničkoj ili ti policijskoj instituciji ima pravo dati nalog da se pretraži čitavi — pazite: cijeli — sms-, chat- i mejl-promet dotične osobe na samo sada nego i ljeta najzad. Kamo smo došli, za Boga miloga!?
U nimškoj saveznoj zemlji Saska (Sachsen), u koj živi sorpska manjina (Łužički Sorbi), se od početka februara vozu zemaljski autobusi i vlaki sa sorpskimi motivi. Osebujno dizajnirana vozila su dio kampanje »Sorpski? No pravoda.«, ku je pokrenulo sasko Ministarstvo za znanost, kulturu i turizam.
Loafer — ova rič će nas ovo ljeto sprohadjati kroz protuliće. Govor je o posebno niski cipela za žene i muže, ke ćedu nam u dojdući tajedni i miseci nastati vjerni sprohodniki u svakidašnjici. Je li na poslu ili pri šetnji u selu ili gradu — s ovimi cipeli ste na svaki način obličeni po najnovijem trendu!
GLASILO su društvene novineHrvatskoga kulturnogadru štva i djeluju kot kvartalnainformacija za člane.
Dr. Wolfgang Kuzmić će po 20-ljetnoj karijeri u gradišćanski kulturni institucija minjati u Beč. Od prvoga junija o. lj. će 53-ljetni Kuzmić preuzeti poslovodstvo poznate bečanske Kunsthalle u Beču. Rodjeni Trajštofac se je probio med 35 naticateljev. U razgovoru s Terezom Grandić je za HRVATSKE NOVINE dao uvid u svoje novo djelovanje.
Bilo koga svitonazora ili političkoga usmirenja ili uvjerenja su gradišćanski Hrvati u Austriji — ova koronakriza nam je jur jako naškodila a će nam još puno već biti na škodu, pred svim onda ako se slomi ova tirkizno-zelena koalicija. Povijesna je činjenica — a to moraju priznati i črljeni i črni, zeleni, plavi i orandžasti — a predsvim u vjereni pripadniki hrvatske narodne grupe u Austriji: Ova koalicija nam je, zahvaljuju ći pred svim i Zelenim u Saveznoj vladi, doprimila velik korak najpr u smir poboljšanja aktualne manjinske situacije i znatno povišenje sredstav iz saveznoga lonca. Zato su se ljeta i desetljeća dugo borili i hrvatski zastupniki i hrvatske zastupnice u Savjetu za narodne grupe. Pravoda jedni već a drugi nažalost manje a neki uopće ne.
„Srdačno hvala za vaše iscrpno izvještavanje“, zahvalaje hrvatskoga veleposlanika u Austriji Daniela Glunčića poslana početkom prošloga tajedna uredničtvu austrijskoga dnevnoga lista KURIER, ki je ne samo stalno izvještavao i još uvijek izvještava o potresom pogodjenom području Siska, Petrinje i Gline nego je i pokrenuo humanitarnu akciju prikupljanja pinezne pomoći za nastradale u Banovini, o čemu u nedilju, 7. februara pod naslovom „Zemljotres u Hrvatskoj: Čitatelji KURIERA sakupili 182.000 eurov“ izvještava bečki dnevni list.