UZLOP (24. januar) — Hrvatski dan s geslom „Krk-Sarajevo-Trajštof“, pri maši nastupa Klapa Teologi iz Sarajeva, subota, 24. I. (18.00), potom zabava s klapom u farskom domu;
specijaliteti s otoka Krka (obitelj Toljanić): vino, sir, pršut i bakalar.
TRAJŠTOF (23. januar) — Hrvatski dan s geslom „Krk-Sarajevo-Trajštof“, pri maši nastupa Klapa Teologi iz Sarajeva, petak, 23. I. (18.00), potom zabava s klapom i Wolfgangom Carićem (19.30) u farskom škadnju;
specijaliteti s otoka Krka (obitelj Toljanić): vino, sir, pršut i bakalar.
BEČ (24. januara) — Hrvatski svitski kongres u Austriji poziva na izbornu skupštinu subotu, 24. 1. (18.30) na adresi Hrvatski centar, Schwindg. 14/4, 1040 Beč,
Ovo pišemo povodom proslave 650. obljetnice Bečkoga sveučilišća. Slijedi prijevod mojega teksta iz nimškoga manuskripta od 2013. god. Ovo je istovrimeno poziv akademskim gradjanom iz redov gradišćanskih Hrvatov (i odgovarajućim udrugama) da se na neki način priključu ovoj proslavi. Istovrimeno Tehnički Univerzitet slavi 200. obljetnicu, a Veterinarski fakultet 250. obljetnicu postojanja.
Hrvatski kulturni i dokumentarni centar (HKDC) predvidja u ovom ljetu intenzivirati prikgraničnu suradnju s hrvatskimi društvi. Predsjednik Martin Ivančić premišljava o stvorenju skupne Panonske narodne visoke škole gradišćanskih Hrvatov. Po izdavačkom djelovanju u prošlom ljetu kani Hrvatski kulturni i dokumentarni centar pridržati svoju liniju.
Veli se da na metku (hicu) ne piše ime, ali na patrona metkov iz atentatov u Parizu piše jasno uštancano: IK 86, a to je IGMAN KONJIC 1986. Municija iz BiH, zapravo iz ondašnje Jugoslavije; mogla je biti kupljena bilokade na črnom tržišću šire(g) regi/ je/ona, iako su sada svi kažiprsti upereni u Bošnjake-Muslimane, ki su si i sami krivi ča ih se sada okrivljuje kao liferante te municije (no to je druga priča).
P. Palković
Lipo je kad imaš nimški-govorećega predavača ki te, na zahtjev voditelja razgovora (P. Tyran) — kad se je predstavlja — more pozdraviti cijelom tiradom hrvatskih rečenic. Tako je naime, bilo s Arnoldom Suppanom, ki ex professo mora znati dobro čitati literaturu i arhivalije na južnoslavenski (i neki drugi) jeziki. Ov završni »Razgovor u Centru« (ser. „1914. i Hrvati“) bio je onakov kako stoji u podnaslovu.
