Književni prsten… o hrvatskom baroku

»Književni prsten...« pod tim naslovom je Andrea Sapunar Knežević u Zagrebu u Erasmus nakladi izdala knjigu raspravov s težišćem o hrvatskom baroku, to znači i gradišćanskohrvatskom. Za našu manjinsku književnost je svaka rasprava o maćavski zahadjanoj književnosti naših bučnih medijov od velike važnosti. To ne samo po tematski sadržaji, nego i po oni strani, ke ne gledamo za našu literaturu toliko važnim a zapravo su to one crte, ke daju književnosti označenje prave književnosti. Za našu književnost, ka je morala i mora živiti izvan matičnoga jezičnoga i tematskoga korpusa ima sve to i dodatne strani važnosti. Najvažnija joj je, da se ona uklopi u književne kategorije kamo ona sliši, naime u opću hrvatsku književnu kulturu. (Nažalost se do sada nigdor nije bavio tom ili sličnom tematikom u kontekstu austronimške ili ugarske književnosti.)

 

Tagovi: 

Svetačna sv. maša prilikom desete obljetnice proglašenja liječnika dr. Ladislava Batthyány-Strattmanna blaženim

Svetačnu trojezičnu Božju službu — hrvatska jačka odnosno prošnja, ku je čitao dijakon mr. Vili Jandrišić — na spomen desete obljetnice proglašenja Ladislava Batthyány-Strattmanna blaženim, predvodio je 22. januara dijecezanski biškup dr. Egidije Živković uz nazočnost već od 20 svećenikov i dijakonov, članov obitelji Batthyány-Strattmann, časnih gostov kao i mnoštva naroda. Tako je bilo došlo i puno vjernikov iz Gijece odnosno Madjarske.

 

Biškup Egidije Živković je odlikovan u Beču

BEČ — Biškupu Egidiju Živkoviću su za njegove zasluge u vezi s povezivanjem narodnih grup u Gradišću pri Balassi-maši subotu, 26. januara u Štefanskoj crikvi u Beču dodilili »Balassi-medalju«. Ovo je jedno od najviših ugarskih odlikovanj za posredovanje kulture i jezikov. Medalju su dodilili Ugarsko veleposlanstvo u Beču i Društvo ekonomske interesne zajednice Ugrov u Austriji.

Ste znali? - Koliko krivotvorenih pinez je u Europi?

U Europi je svako ljeto konfiscirano oko 40 milioni eurov krivotvorenih pinez. Tako je u prvoj polovici ljeta 2011. u Austriji konfiscirano 2.657 kusićev banknotov, a u cijeloj Europi 295.553 kusićev. Nimška centralna banka je izračunala, da je to na svakoga Nimca 30 centov. Najvažniji dokaz za autentičnosti pinez je vodeni znak (Wasserzeichen) i sigurnosna nit (Sicherheitsfaden). Eure je jako teško krivotvoriti.

 

Tagovi: 

Hannes Swoboda i opet — Hrvatska i Slovenija

Od EU-političara Hannesa Swobode neko vrime nismo mnogo toga čuli, ali sada kada je pomalo zagustilo sa slovensko-hrvatski EU-roki, evo nam ga opet. „Put u EU — Pred šeficom hrvatske diplomacije najveći izazov. Vesna Pusić i nje slovenski kolega su se 30. 1. susreli u Bruxellesu. EU očekuje da Pusić i Erjavec riješi spor o LJUBLJANSKOJ BANKI. Iza kulisov: Tiha diplomacija pokušava uticati na Sloveniju. Stav ministra Erjavca još je uvijek tvrd, inzistira da se povuču tužbe“ (protiv LJUBLJANSKE BANKE) — piše VEČERNJAK.

 

Tagovi: 

Završna prezentacija eTwinning- projekta u Borti »Ovo se rači«

U Borti su četvrtak, 31. januara prezentirali rezultat dvoljetne suradnje med Osnovnom školom Borta, Dvojezičnom gimnazijom Borta i II. osnovnom školom u Čakovcu. U okviru eTwinning-projekta su se školari i školarice bavili jilom i recepti. Cilj projekta je bio forsiranje pedagogike u dvojezičnoj komunikaciji i uvezanje novih medijov, kao na primjer internet i slanje emailov. Polag učiteljice Sonje Krutzler, ka podučava hrvatski razred na osnovnoj školi u Borti, je eTwinning dobra platforma za prikgraničnu suradnju škol. O projektu su pak napravili knjigu »Ovo se rači«, u koj se predstavljaju dica iz Borte i Hrvatske. Uza to knjiga sadržava i recepte. „Posebnost je, da je knjiga na svi tri jeziki napisana, dakle na gradišćanskohrvatskom, standardnom hrvatskom i nimškom jeziku“, je naglasila Sonja Krutzler.

Školska suradnja OŠ Koljnofa s Buševcem

KOLJNOF — »Škola hrvatskoga jezika« naziva se projekt, koga su lani pokrenuli Osnovna škola »Mihovil Naković« u Koljnofu (Ugarska) i partnerska škola u Buševcu u Hrvatskoj. Po drugi put su učitelji iz Vukovine dva tajedne dugo podučavali koljnofske školare na hrvatskom jeziku, i to u svi predmeti. Ovu razmjenu koordinira Ingrid Klemenčić, učiteljica u koljnofskoj osmorazrednoj osnovnoj školi. Kako je naglasila „dica jako napreduju pri učnji hrvatskoga jezika. Učitelji iz Hrvatske podučavaju naime isključivo po hrvatsku, jer ne znaju ugarski“. To znači da je nastavni jezik u predmeti samo hrvatski.