Ste znali? - Ča znači „effata“?

Kad je Jezuš gluhonimomu rekao: effata, ča znači otvori se, su s njegovih ušiju i jezika pale veruge i on je bio opet u stanju čuti i govoriti. Ovo evandjelje je biblijski predložak za krsni ritus, takozvani obred Effata. Krstitelj dite maže krizmom, vrže mu krsnu halju i nažgana je krsna svića. On govori kršćeniku (dem Neugetauften): Gospodin neka ti da rasti. Kot je s pozivom „effata“ dao gluhim sluh a nimim govor, neka i tebi otvori uši i usta, da budeš mogao slušati njegovu rič svojimi ušima i valovati vjeru svojimi usti na spasenje ljudi i na slavu Boga Oca.

Tagovi: 

80 ljet Društva prijateljev gradišćanskih Hrvatov u Zagrebu

Prof. dr. Alojz Jembrih je u Hrvatskom centru u Beču referirao o »80 godina Društva prijatelja gradišćanskih Hrvata u Zagrebu«. Ovu obljetnicu povijesnih dimenzijov triba obilježiti i u Republiki Hrvatskoj, rekao je Jembrih govoreći o veza gradišćanskih Hrvatov sa starom domovinom i je ustvrdio kako su veze hrvatskih i gradišćanskohrvatskih intelektualcev i javnih djelatnikov počele postupno oživljavati sredinom 1920-tih ljet. Jembrih  je doktor slavenske filologije i profesor na Hrvatski studija u Zagrebu. Bečki je djak i ovde studirao slavistiku a je bio uključen i u Hrvatski akademski klub. 

Tagovi: 

Daria Krstičević na čelu Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Na službenom pohodu Beču je bila predstojnica Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske mr. sc. Daria Krstičević, kade se je subotu, 13. oktobra sastala sa zastupniki gradišćanskih Hrvatov u Hrvatskom centru a otpodne sa zastupniki udrug hrvatskih doseljenikov iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Hrvatskom konzulatu. U Velikom Borištofu u Gradišću je pohodila otvaranje izložbe o kemičaru Pavlu Žuliću i rimskom dodekaedru.

Tagovi: 

Stante mrtvi! - piše Joško Preč

Stante mrtvi! Ov provokantni naslov sam zeo od jednoga talijanskoga oficira, ki je nukao, bodrio svoje podložnike, da se zdignu i obranu svoje, jer su bili puni straha na frontu kod rijeke Piave. I kad ga već nisu htili nikako slušati, onda se je on obrnuo k pokojnim i nje pozvao, da se stanu i obranu domovinu. Ali kad su ov poziv čuli, zdigli su se iz grabe, išli u protunapad, i potlačili našu, vojsku Monarchije, 1916. ljeta.

 

Ov poziv od onda upotribljavam „Stante mrtvi“ da se svi zbudimo iz sna i branimo našu otadžbinu, našu vjeru, narodnost, domovinu. Ali ne s oružjem u ruki, nego s Očenaši! Gdo moli, tomu je Bog saveznik i nima te moći, ka more ovakovoga človika preobladati, ni život, ni smrt.

 

S Bogom u boj za sve ča je sveto, Bogu povoljno: Kako je to nek moguće, da tako zlo vlada med nami. To je tako moguće, da mnogi ne Boga, nego vraga zazivaju, iako ne riču, ali s čini su se pridružili vragu. U boj, u boj, protiv zaloga i sve njegove himbenosti.
 

Ča izgubi človičanstvo, kad umre jezik?

Tipično za svakoga človika je, da se more učiti i naučiti jezike. Ta genetski potencijal je prirodjen. Novorodjeno dite se more naučiti svaki jezik, koga čuje u svojoj okolici. Svi jeziki su spodobni. Oni imaju kompleksne strukture riči i rečenic. Oni se odnosu na prošlost, budućnost, na prostor, na opažanja, predmete, čine i emocije. Bitna je spoznaja, da su jeziki svenek samo nesavršene adaptacije. Oni nisu optimalni odgovori na probleme komunikacije. Človičji moždjani i njegovi organi za artikulaciju su se razvijali milioni ljet, i tako je homo sapiens nastao sposoban da govori. Sposobnost govora je prilagodjivao svojim potriboćam. Generacije ljudi su rezultat preuzimale i ga modificirale. I tako je svaki pojedini jezik svoju gramatičku formaciju sticao kroz vijeke. Ako jezik izumre, se već nikada neće razviti jezik, ki je spodoban izumrlomu. I zato kad kot rečeno nijedan jezik nije perfektan, niti izumrli, ga se ne more niti rekonstruirati. Još jedna spoznaja je u lingvistiki važna. Homo sapiens nije kreirao primitivne jezike, i zato nijedan jezik ne more postignuti viši položaj. Gdo misli, da „primitivni“ narodi imaju primitivne jezike, on se vara. Ti jeziki u jezičnom dobru, morfologiji i gramatiki imaju solidne, temeljite strukture. Kultura tih ljudi je u prvom redu jezična kultura. Jezik je instrumenat, pomoću koga oni uredjuju svoje socijalne odnose i u koga polažu sva svoja iskustva.

Tagovi: 

Ste znali? - Ča djela Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje?

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje je glavna hrvatska znanstvena institucija. Ona se bavi proučavanjem i njegovanjem hrvatskoga jezika i jezikoslovne tradicije. Institut utemeljen je 1948. ljeta pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a pod sadašnjim imenom djeluje od 1996. ljeta.

 

Temeljna zadaća mu je očuvati hrvatski jezični identitet. Institut u znanstvenoistraživački projekti obdjeluje i izdaje djela u vezi s leksikografijom. Nadalje se on bavi i s dijalekti i izdjeluje različne jezikoslovne priručnike.

Tagovi: