U okviru književne večeri u vezi s djelovanjem Centar-biblioteke Franjo Rotter poznata hrvatska književnica Ivana Sajko čita iz svojega romana »Rio bar« i drame »Europa« srijedu, 16. II. (20.00) u Hrvatskom centru u Beču, Schwindgasse 14.
Prelat Karol Gregorić je 1. februara svečevao svoj 95. rodjendan. Dugoljetni farnik Vorištana od svojega umirovljenja 1995. ljeta živi u domu u Laxenburgu. Rodjeni Šuševac Karlo Gregorić je 1946. ljeta zaredjen za duhovnika. On je bio med šakicom onih, ki su preživili strahote Staljingrada. Službovao je u Stinjaki, Novoj Gori i 32 ljeta u Vorištanu. Bio je predsjednik hrvatske liturgične komisije. Pod njegovim peljanjem je 1988. ljeta izašao prvi »Mašni lekcionar za nedilje i svetke«.
Liszt, Franz (Ferenc), madjarski skladatelj i pijanist (Rajnof/Raiding, 22. X. 1811. — Bayreuth, 31. VII. 1886). Sin Adama Liszta, violončelista u dvorskom orkestru kneza Nikolausa Esterházyja u Željeznom. Prvu poduku iz glasovira dostao je od oca sa sedam ljet, a po dvoji ljeti jur je uspješno javno nastupio. Školovao se je potom u Beču, kade se je učio glasovir kod C. Czernyja i kompoziciju kod A. Salierija.
Nedilju, 6. februara se je oko 70 ljudi u Borti spomenulo usmrćenih četirih Romov, žrtav atentata bombom u civi pred 16 ljet. Nazoči je bio i dijecezanski biškup dr. Egidije Živković, ki je u svojem govoru naglasio da se povijest nikad ne smi zaboraviti i da Romi pripadaju identitetu Gradišća. Drugi opet su opomenuli na aktualnu turobnu situaciju Romov širom Europe. Na koncu priredbe su nažgali sviće za žrtve atentata i zaglušala je romska himna „Gelem, gelem“.
Kazališna grupa Hrvatskoga Židana pod peljanjem Jadranke Tóth je subotu, 29. I. pokazala premijernu predstavu svojega ljetošnjega igrokaza. Zavježbali su skeče pokojnoga pisca Joške Weidingera »Maskenbal«, »Nevidljivi metulji« i »Ženit, udavat — ča je to?«. Pri ovoj kazališnoj predstavi su nastupili i gosti iz Petrovoga Sela. Židanci ćedu svojimi skeči gostovati i u Plajgoru, Undi i Koljnofu a takaj i na festivalu narodnoga kazališća u Hercegovcu (Hrvatska). Na poziv kazališne grupe je Petar Tyran predavao o ulogi J. Weidingera u kulturnom životu grad. Hrvatov s posebnim gledišćem i na Hrvate u Ugarskoj.
Ljetos smo po treti put skupa došli na svinjokolju, ča će polako tradicija nastati kod nas u Kisegu. Čuvati i oživiti kanimo ov običaj, koga smo doma na Undi i Židanu, u Prisiki, u Plajgoru svi još doživili kao dica, kao mladi ljudi. Ovom prilikom kanimo se zahvalit i našim Hrvatom za cjeloljetnu suradnju u Kisegu. Isto tako se zahvaljujemo i svim našim pomagačem, podupiračem. Tako je pred skupnom vičerom pozdravio goste Sándor Petković predsjednik mjesne Hrvatske manjinske samouprave.
„Zahvalnost nije samo najveća od svih vrlin, nego i majka svih ostalih“, je rekao Marcus Tullius Cicero, ki je živio od 106. do 43. ljeta pred Kristušem.
Zahvalnost je u vjerski i filozofski teorija tokom cijele ljudske povijesti imala centralnu poziciju. Svaka vjera svita, svejedno je li mislimo na budizam, kršćanstvo, židovstvo ili izlam, zahvalnost gleda kot srce svojih naukov. Skoro svi biblijski psalmi na jedan ili drugi način izražavaju zahvalnost prema Bogu.
Stoprv nedavno se je i psihologija počela baviti sa zahvalnošću, ka je jedna crta človičjega karaktera.
Na prelazu od 18. u 19. stoljeće se je žitak u Europi i Ameriki zbog industrijalizacije i tehničke revolucije znatno bio preminio. Mnogo se je od tada početo produciralo industrijski, a to u varoši, ki su rasli i rasli. Zato su se ondešnje strukture masivno minjale: Kade su ljudi još piše hodili od točke A do točke B, su im odsle bila potribna transportna sredstva, ar su varoši i po kvadraturi nastajali veći.