Imaterijalno kulturno dobro Gradišća

Orf Gradišće je pokrenuo novu seriju u televiziji i radiju s geslom „Gradišćanska ladica dragocjenosti“. U 44 dijeli ćedu predstaviti kulturne posebnosti i imaterijalno kulturno dobro zemlje. Tako na primjer jezik Romov, plavotisak i dijalekt Hiancov. „Ladica dragocjenosti“ projekt je Orf-a u kooperaciji sa zemljom Gradišće i Gradišćanskim turizmom. U prvom dijelu nove serije ćedu predstaviti muziku gradišćanskih Hrvatov na primjeru tamburice.

Orf emitira „Ladicu dragocjenosti“ 2. februara, svenek po emisiji Burgenland heute kao i otpodne u radiju.

(uredn.)

Tagovi: 

15. hrvatski bal u Undi u znaku slavlja Kud-a Gradišće

Hrvatsko društvo Unde priredilo je subotu, 28. januara svoj jur tradicionalni hrvatski bal u krčmi Koli. Ovo je bio u medjuvrimenu 15. po redu hrvatski bal u organizaciji Štefana Kolosara, ki je i glavni odgovorni i glava folklornoga društva Veseli Gradišćanci i je u medjuvrimenu postao i predsjednik županijske Hrvatske samouprave. Za otvaranje je pozvao folklorno društvo Gradišće iz Petrovoga Sela, ko ljetos slavi 60 ljet postojanja. Za zabavu je svirala Pinkica, takaj iz Petrovoga Sela.

 

Tagovi: 

Generalna sjednica Hrvatskoga centra

Težišće nove dvoljetne periode Kuratorija, to je vrhovnoga peljačtva Hrvatskoga centra će biti ojačanje i optimiranje interne profesionalne strukture kao i koncentriranje na jezično pitanje i razmatranja o budućoj pravnoj situaciji narodnih manjin u Austriji a posebno i gradišćanskih Hrvatov u okviru predvidjenoga novoga Zakona o narodni grupa.

 

Tagovi: 

Odlikovani Berlaković i Ostermayer

Savezni ministar za život i okoliš dipl. inž. Niki Berlaković (Övp) je odlikovan »Velikim zlatnim časnim znakom Republike Austrije s lentom«. Odlikovanje mu je predao savezni predsjednik dr. Heinz Fischer utorak, 24. I. u prigodnoj svetačnosti u svojem Uredu na Ballhausplatzu.

 

BEČ — Savezni predsjednik Heinz Fischer je 24. januara častio osam političarov i predao visoko odlikovanje. Uzrok za to je, da su troja ljeta dugo člani savezne vlade. Med njimi je i državni sekretar Josef Ostermayer (SPÖ), ki je primio »Veliki srebrni časni znak na traku«.

Tagovi: 

Tvrd odgovor Jezušev - piše Joško Preč

Jezuš pun ljubavi i milosrdnosti govori tvrd govor. Zato i milosrdnost i ljubav ne more i ne smi biti popustljivost. I kako bi mogao biti Bog popustljiv, ki sve najbolje zna. Kad bi bio Bog popustljiv, peljao bi nas u propast. Ki nam je jako popustljiv, ki nam sve odobrava, ki nam nikad ne veli „ne“, ta nam nije prijatelj. Ukoriti, opomenuti mora svaka majka i svaki otac svoje dite. Sv. Pavao piše Židovom: „Jer koga ljubi Gospodin, onoga pohodi i bije svakoga, koga prima za sina“. /Žid.12,6./

 

Bog „svakoga“ bije iz milosrdnosti, iz pomilovanja. Zato kad te volim, kad te milujem, moram te kaštigati. Put je dalek od zemlje, do neba. Stanemo i na krivi put i ča bi bilo, kad nas Bog ne bi korigirao, kad nam ne bi udrio, kaštigao, mislili bi, da dobrim putem idemo. Pod udarci počne človik misliti, ča je ovo s manom. Počne ispitivati svoje čine, nakane, misli.

Smij se i svit će se smijati s tobom...

Smih je jezik, koga svaki razumi. On je univerzalan. Fascinantno je študirati različne načine smiha, od pravoga do vkanljivoga. Smih more biti sramežljiv, ali i nekrivičan kao od diteta. Človik se smije zbog različnih uzrokov. Po smihu človik šalje poruku, je li mu je gdo drag ili nesimpatičan. Smih je izraz krotkosti, veselja, tuge, ali i ganutljivosti. S jedne strani postoji autentičan smih, a s druge lažan. Med ovimi dvimi antipodi su moguće različne fele. Smih je izgleda prirodjen. Od dvih do dvanaest uri po porodu se bebica počne smijati, ali izgleda da je ov smih prez sadržaja.

Tagovi: 

Ste znali? - Kako su nastale klizaljke?

Da bi i u zimi mogli prevaljivati duge relacije, su si ljudi jur u kamenoj dobi pod svoje cipele zatezali kosti. To su izvidili arheologi, kad su iskopali tanke oko 60 cm dužičke govedje kosti. Nisu velje izvidili, zač su zbočni dijeli bili izbrušeni: Kosti, ke su bile stare oko 20.000 ljet, su služile kot šine za fuzanje na ledu. „Košćeni“ prethodniki današnjih klizaljkov su najdeni u Ruskoj, Skandinaviji, Velikoj Britaniji i u drugi europski zemlja. Klizaljke (Schlittschuhe) kot je danas poznamo, su se razvijale stoprv od 13. stoljeća početo.

Tagovi: