Zač je vridno čuvati i očuvati manjinske jezike?

U mnogi europski država su jeziki ugroženi, iako se na­izgled poduzimaju mjere protiv njevoga izumiranja. Od cir­ka 7.000 jezikov na svitu ima samo oko 600 sigurnu budućnost. Zač se neki jezik neka očuva i ču­va? Ča izumiranje nije prirodan proces?

 

Svejedno kako kom­plicirana su ta pitanja, sažeto moremo reći, da je smrt svakoga pojedinoga jezika, velik gubitak za cijelo človičanstvo. To moremo dokazati s argumenti. Lingvistička pe­rspektiva morebit za običnoga človika nije tako interesantna, ali je morebit zanimljiva info­r­macija, da već nego polovica svih jezikov na svitu uopće ni­je dokumentirana, a to znači, da o nji ne postoju pismeni za­pisi. Ti jeziki ćedu se za svenek zabiti, a s njimi i jedinstveno znanje.

 

Tagovi: 

Ste znali? - Prodavaonice na internetu su seriozne

Trgovačke djelatnosti su jur zdavno okupirale internet, ia­ko još postoji skeptičnih ljudi, da trgovanje u webu more biti seriozno. Da ono more funkcionirati, je pravoda potribna prodavaonica, ku u internetu zovemo online-shop. Ona je kopija konvencionalne prodavaonice, ka na svojoj stranici ima opisano i prikazano produkte s cijenom. Jedina razlika med recimo ko­n­vencionalnim butikom i online-shopom postoji u tom, da ne postoji prodavačica, ka potencijalnomu kupcu daje tanače, a kupac pratež ne more probirati i pobadnuti prlje nego ju kupi. Ali ako pomislimo na one prodava­či­ce, ke svoje mušterije nagovaraju na kupnju dugovanj, ka ionako za kupca nisu optimalna, je kupovanje prez oktroiranja samo prednost.

Tagovi: 

Prammer: 500 potpiskov inicijative gradjanov

Centar austrijskih narodnosti (CAN) u juliju o. ljeta je štartao parlamentarnu gra­djansku inicijativu s kom po­tribuju poboljšanje pravne situacije narodnih grup. U četvrtak, 5. septembra zastupniki CAN-a predsjednici Nacionalnoga vijeća (Parla­menta), Barbari Prammer, su predali potribnih 500 po­t­piskov. Hrvatsko kulturno društvo (HKD) je u Gradiš­ću pobralo kih 100 potpisov.

Tagovi: 

Kakova pića su uticala na povijest človičanstva? (3)

Med pića, ka su znatno uticala na človičanstvo, broji­mo Coca-Colu. Coca-Colu je izumio John Pemberton, apotekar iz Atlante, 1886. ljeta. On je prvo liš­će koke namakao u vinu i prodavao kot medicinski produkt. Trideset ljet pred tim se je otkrilo da koka, biljka iz Južne Amerike, sadrži kokain, ki pobolj­šava koncentraciju i smanjuje apetit. Pemberton je zatim tomu napitku dodao i kolu. To je orandžasti plod iz zapa­d­ne Afrike, ki sadr­žava kofein i stimulativno djeluje. Pemberton je prodavao to piće do 1886. lje­ta, dokle nije stupila na snagu prepovid alkohola u Atlanti. Onda je počeo producirati be­z­alkohol­nu varijantu, namjesto vina dodao je soda-vodu i cukor.

Tagovi: