Ča si moremo odgledati od naših živin

Svenek nanovič nam se dogodi, da smo mi ljudi nenavidni našim domaćim živinam za jednostavan žitak: Kucak drimlje, dokle se mi mučimo na vrtu. Nijedna riba se ne triba bojati za nje dohodak. Zač moramo biti nenavidni? Mi si moremo i nešto odgledati od naših pernatih i dlakavih prijateljev!
Kokoše recimo se koncentriraju na to, ča najbolje znaju, a to je leći jaja.
Svaka kokoš na dan zleže jedno jaje, a to je dost. Mogli bi i mi perfekcionirati naš produkt tako, da se već ne da poboljšati.

Tagovi: 

Ste znali? Vodencvijet je kralj vrtnoga jezerca?

Malo se ka vodena biljka more pohvaliti lipotom vodencvijeta ili lopoča (Seerose). Lopoč sliši rodu s botaničkim imenom Nymphaea. Lopoče kinči veliko plutajuće kožnato lišće, ko je srcoliko. I njegovi cvijeti plutaju na vodi. Farba im varira od bijele prik žute, ružaste do plave. Neki potribuju diboku vodu, drugi rastu i u plitki jezeri. Zvana ukrasnih svojstav, ove biljke imaju i ljekovita svojstva. Za to se hasnuje list, cvijet i rizom (Rhizom). Lopoči ne podnašaju hladnoću. Ako je rizom u dibini, na koj se voda ne smrzne, preživu zimu. Kod nas je proširen bijeli lopoč (Nymphaea alba).

Tagovi: 

Ministar G. Jandroković na konferenciji »20 ljet Hrvatska« u Beču

»Hrvatska — 20 ljet neodvisnosti: potencijali hrvatskoga doprinosa Europskoj uniji« je bio naziv konferencije organizirane u srijedu, 13. julija u Diplomatskoj akademiji u Beču, kom su službena Hrvatska i Austrija (pod peljanjem narodne stranke) zajedno obilježile 20. rodjendan Republike Hrvatske.
 

Tagovi: 

1. nagrada za Novu sridnju školu VB

VELIKI BORIŠTOF/SOLUNAK — Zemaljski školski savjet i Austrijski studijski centar za mir i riješenje problemov u Solunku (Schlaining) su raspisali naticanje prilikom jubilarnoga ljeta 2011. o temi „Povijest s budućnošćom - Gradišće za 90 ljet“. Školarice i školari dvih drugih razredov su se pod peljanjem učiteljic Otilije Steiger i mr. Ursule Neubauer u predmetu nimški jezik pokusili zaživiti u budućnost i su svoje fantazije zabilježili u obliku sastavkov. Jedni su drugim predstavili svoja djela i nadopunjavali ili ispravljali ako se je činilo potribnim.

Hrvatski tajedan za dicu u Stinjaki

U Stinjaki u južnom Gradišću je subotu, 16. julija završio 19. hrvatski tajedan za dicu. Ljetos je sudjelovalo 31 dite u starosti od osam do 12 ljet na ovom tečaju hrvatskoga jezika, koga organizira Hrvatsko kulturno društvo-Jug na čelu s potpredsjednikom Hkd-a Brunom Radakovićem. Nudili su športske aktivnosti kao nogomet, tenis i različne igre s labdom i kazališnu djelaonicu, ku je peljao Jožef Hartmann. Težišće ljetošnjega kempa je bilo »90 ljet Gradišće«. Uza to su u program uključili i kompozitora Ferenca Liszta.
 

Tagovi: 

Terapija duše - piše Joško Preč

Unatoč velikih uspjehov na polju medicine, kulture, civilizacije, je bolesnih ljudi sve već i već, osebujno na duševnom polju. Sve već i već specijalistov će biti triba, da im se pomore. A je za pomoć onim, kim je duh pomućen, ki već ne znaju ča je dobro, ča je zlo, ča je grih i ča ne? More uopće človik na tijelu ozdraviti, ako je bolestan na duši? Poznato je, da je i tjelovnoj bolesti kih osamdeset posto uzrok nesredjen, grišan život. Koliko je putev, ki peljaju u propast, i koliko je ljudi, ki ovim putem hodu. Svega ima, nek mira nima.

Ruska opera na hrvatskoj pozornici u Mjenovu u izvedbi i hrvatskih i ugarskih solistov i Pannonia orkestra

Poema u stihi ruskoga pjesnika Aleksandra Sergejeviča Puškina »Jevgenjij Onjegin« je postala svitska literatura kao i nesrićna i neuslišena ljubav med mladom Tatjanom i zrelim Jevgenjijem Onjeginom. Kad je pak na ovu temu ruski kompozitor Pjotr Iljič Čajkovski skladao svoju operu s istim imenom, širila se je opera po cijelom svitu.

Tagovi: