Rič klapa došla je iz triestino-venetskoga govora u kom ,la clapa’ označuje skupinu ljudi povezanu prijateljskimi odnosi. Njevo pjevanje temelji se na a capella pjevanju (bez pratnje) tr označava vokalno-glazbenu folklornu pojavu na području obalnoga dijela Dalmacije i nje otokov. Klapa se javlja sredinom 19. stoljeća, a po njom se podrazumiva odredjeni broj muških pjevačev (od 5 do 10), ki pjevaju višeglasne homofone napjeve u duru s jednim prvim tenorom, a prepoznatljive su po svojoj unutrašnjoj glazbenoj strukturi, harmonijskoj konstrukciji i sadržaju tekstov napjevov.

CELOVAC — U Koruškoj su nastavili s postavljenjem dvojezičnih seoskih tablic. Pri svetačnosti u Šentjanzu v Rožu (St. Johann im Rosental) i drugi seli je bio nazoči i zemaljski poglavar Gerhard Dörfler (Ffk). Kako je ponovo naglasio, da je po 56 ljet konačno došlo do novoga kvaliteta nezagrčenoga vrimena. Ali ča na jednu stranu sjaji na drugu stranu ima dost velik sinj i prouzrokuje veliku ogorčenost i razočaranje.
 

Dužijanca je svetkovina završetka žetve, ka se u Subotici (Vojvodina; Srbija) javno i svečano slavi jur cijelo stoljeće. I ovput, na 100. Dužijancu, velike i reprezentativne proslave bunjevačkih Hrvatov blizu ugarske granice, bile su opet pozvane folklorne grupe kako iz same Subotice (Szabadag/Maria Theresienstadt) i okolice, tako i iz susjednih držav Hrvatske, Makedonije, Ugarske a isto i Ausrije. Ko­lo-Slavuj je zastupao gradišćanske Hrvate.