Naticanje u govoru istočnih jezikov

U Željeznu održali deveto naticanje u istočni jeziki. Sudjelivao je ukupno 21 školar sridnjih i viših škol pri naticanji na hrvatskom, ugarskom i ruskom jeziku. Na hrvatskom su se mirili šest u govoru, a 14 u pisanju sastavkov. Dobitnica u govoru je Klaudija Fellinger iz trgovačke akademije Gornja Pulja, ka je govorila o „Dobrovoljnom angažmanu“ u pogledu na ljeto dobrovoljcev.

Predsjednica žirije za hrvatski jezik je ljetos bila mr. Zlatka Gieler a s njom si bili u žiriju Silvija Wallner, Julijan Himmelbauer i Zorica Božić.

 

Nova Euroregija Dunajska inicijativa

U austrijskom veleposlanstvu u Požunu su pandiljak, 11. decembra u okviru svetačnoga akta potpisali utemeljenje Euroregije Dunajska inicijativa (Edi). Inicijator je Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj. Ugovor su potpisali zastupniki četirih društav. Uz Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj su to još Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću, organizacija karpatskih Nimcev u Slovačkoj (Edu) kao i Newport Development Foundation, ki će biti nadležan za administraciju.

Predsjednik Kulturnoga saveza Hrvatov u Slovačkoj, dipl. inž. Rado Janković je pokrenuo ovu inicijativu.

 

Tagovi: 

Gradišće je slavilo 90 ljet od utemeljenja 1921. ljeta

Završava jubilarno ljeto »90 ljet Gradišće« u kom se je zemlja spomenula priključka dijela tadašnje Nimškozapadne Ugarske Austriji 1921. lj. kao najmladje savezne zemlje ovoj mladoj republiki.

 

ŽELJEZNO — Širom zemlje su se cijelo minulo 2011. ljeto spomenuli povijesnoga 1921. ljeta, kada su po dijelom teški borba protiv ugarskih buntovnikov (velikim dijelom studenti iz Budimpešte) po odluki europskih saveznikov i dobitnikov Prvoga svitskoga boja ov dio do tada ugarske zemlje priključili Austriji, a tim i veći dio hrvatskoga stanovničtva.

 

Tagovi: 

Ste znali? - Zbog čega su se slama i panji na Badnjak nosili u stane?

Hrvatski Badnjak se je svečevao s trimi velikimi panji, prostiranjem slame, jaslicami i svićami. Tri veliki panji su se stavljali na ognjišće i simbolizirali Sveto Trojstvo.

 

Njevom žeravkom su se nažigale sve sviće u stanu. Panjem, ki su tinjali obično, se je davalo malo od hrane i vina od svetačnoga stola. Vjerovalo se je, da oganj velikih panjev godi domu i svim, ki živu u njem.

 

Slama se je kot znak Božića održala znatno duglje. Čim je gospodar donesao slamu u stan, je službeno počelo svečevanje božićnih svetkov.

Tagovi: 

Sveti Jeronim u razgovoru s Malim Jezušem

Crikva svetoga Jeronima s pravom ubraja med četire velike zapadne crikvene oce. On je osebujna ličnost. Rodio se je oko 347. ljeta u Stridonu, na granici med rimskimi provincijami Dalmacije i Panonije. Umro je u Betlehemu, 30. septembra 420. ljeta. On je Bibliju preveo na latinski jezik i stvorio takozvanu slavnu Vulgatu. Kot prevoditelj Biblije je došao na glas i postao ugledan. Zato je on danas patron prevoditeljev, a 30. septembar, njegov spomendan, je istovrimeno i Internacionalni dan prevodjenja.

 

Tagovi: 

Adventski i božićni običaji kod gradišćanskih Hrvatov

Vrime pripravljanja za proslavu Kristuševoga rodjenja potiče još od 567. ljeta i je diboko ukorenjeno u kršćanskoj tradiciji. Etnologija adventa ili došašća kod Hrvatov obiljuje neobično maštovitimi narodnimi običaji, rituali i ceremonijami ki su se ponavljali, ali i minjali kroz stoljetnu povijest. U želji da se čim dostojnije i čim lipše svečuje Kristuševo rodjenje, su se tajedne dugo pripravljali za Božić.

 

Sv. Barbara i sv. Nikola/Mikula

Tagovi: