Pred sam kraj svojega mandata u Beču, Njegova ekscelencija Haris Hrle, veleposlanik Bosne i Hercegovine dodilio je Hrvatskomu kulturnom društvu Napredak Austrija u Beču i njegovomu predsjedniku Filipu Zloušiću plaketu-zahvalnicu „Na profesionalnom, dosljednom i predanom radu na polju kulture i obrazovanja i svesrdnoj pomoći na zaštiti bosanskohercegovačke kulturne tradicije, običaja i interesa.“
PINKOVAC — Na dan sv. Elizabete, 19. novembra, Željezanska biškupija je proslavila »Dan dijakonov«. U okviru ovoga svečevanja biškup dr. Egidije Živković je posvetio pet kandidatov za stalne dijakone ki su dostali poslanstvo za akolita, med njimi i Pinkovčan mr. Vili Jandrišić. Akolit ispunjuje kao pomoćnik svećenika različne zadaće u euharističkoj službi, vrši službu kod oltara, dostane od biškupa nalog za pričest betežnikov, i za vanpostavljanje euharistije pri euharističkoj pobožnosti.
Do punopravnoga članstva Hrvatske u Europskoj uniji je još 560 dani. Premijerka Jadranka Kosor je bila vesela i ganuta (gerührt) kad je potpisala Ugovor o pristupanju 9. decembra u Bruxellesu. Pri kraju emotivnoga govora glas joj je zadrhtao. „Konačno ću na sjednica čuti hrvatski jezik (Jerzy Buzek, predsjednik Europarlamenta). Održano je obećanje papi, ugovor je potpisan perom ko je on darovao.
VELIKI BORIŠTOF — Izgleda, da velikoborištofski Mišoviti crikveni zbor ljubi vešpere. Lani na kiritof su oblikovali zajedno s dijecezanskim biškupom svetačnu večernju, a ljetos su na svetak Prečistoga prijeća izveli u farskoj crikvi novu „Marijansku vešperu“. Držali su se liturgičnoga reda i tekstov, ki su u časoslovo za ov dan predvidjeni. Mjesni duhovnik, fra Ivan Jelić, je predvodio obred i otvorio sa zazivom „Bože na pomoć mi priteci“ večernju.
PANDROF — U Pandrofu su u adventu u osnovnoj školi pozvali na božićno svečevanje. Tom prilikom je mjesni farnik mr. Branko Kornfeind blagoslovio obnovljenu i nadogradjenu školsku zgradu. Osnovna škola Pandrof je gradjena 1972. ljeta i u medjuvrimenu jur dva pute nadogradjena.
Sve je tajna, naš život, narav, cvijeće, živine, svaki život, ki iz zemlja zvira. Kako ne bi bio sām Bog tajna, tajna rodjenje Božje na svit. On Bog nas pohodi na Božić, ki je najveća tajna svita. Zato mnogi ljudi ne vjeruju u njega. Bog se rodi od človika, od jedne žene. Rodio se je na svit kako svaki od nas. Bog, nemoćno dite leži u jaslica i pogiba svemoćni Bog, pred nemoćnim Herodešem.
Svaki lik u jaslica ima svoje značenje. Način, kako su oni rasporedjeni doprinaša vizualnoj privlačnosti jaslic. Postoju opća pravila, ka moremo slijediti pri uredjenju jaslic. Cilj je, jaslice prikazati čim točnije i s čim većim poštovanjem. Standardni set neka ima sedam figurov, ali se jaslice svenek moru proširiti s novimi figurami i elementi. Sekundarne figure jaslic se pozicioniraju izvan kruga glavnih figurov. Centralni položaj pripada Ditešcu.
Sljedeće se je pripetilo u Ugarskoj za vrime komunizma, a zapisano je u knjigi »Ikona« Marije Winowske ljeta 1960. U nekom seocu u Ugarskoj, u kom su mnoge obitelji bile zakorenjene u katoličanskoj vjeri, je u osnovnoj školi podučavala učiteljica, ka je bila zagrižena komunistkinja i ateistkinja. Imala je nakanjeno, dicu odvrnuti od vjere. Osebito Angelu, pobožnu divičicu, je rado sekirala. Kratko pred Božići si je izmislila igru, s kom bi konačno istribila vjeru. Pitala je Angelu, ča će djelati, ako ju starji kriknu.