Težišće nove dvoljetne periode Kuratorija, to je vrhovnoga peljačtva Hrvatskoga centra će biti ojačanje i optimiranje interne profesionalne strukture kao i koncentriranje na jezično pitanje i razmatranja o budućoj pravnoj situaciji narodnih manjin u Austriji a posebno i gradišćanskih Hrvatov u okviru predvidjenoga novoga Zakona o narodni grupa.
Savezni ministar za život i okoliš dipl. inž. Niki Berlaković (Övp) je odlikovan »Velikim zlatnim časnim znakom Republike Austrije s lentom«. Odlikovanje mu je predao savezni predsjednik dr. Heinz Fischer utorak, 24. I. u prigodnoj svetačnosti u svojem Uredu na Ballhausplatzu.
BEČ — Savezni predsjednik Heinz Fischer je 24. januara častio osam političarov i predao visoko odlikovanje. Uzrok za to je, da su troja ljeta dugo člani savezne vlade. Med njimi je i državni sekretar Josef Ostermayer (SPÖ), ki je primio »Veliki srebrni časni znak na traku«.
P. Palković
Jezuš pun ljubavi i milosrdnosti govori tvrd govor. Zato i milosrdnost i ljubav ne more i ne smi biti popustljivost. I kako bi mogao biti Bog popustljiv, ki sve najbolje zna. Kad bi bio Bog popustljiv, peljao bi nas u propast. Ki nam je jako popustljiv, ki nam sve odobrava, ki nam nikad ne veli „ne“, ta nam nije prijatelj. Ukoriti, opomenuti mora svaka majka i svaki otac svoje dite. Sv. Pavao piše Židovom: „Jer koga ljubi Gospodin, onoga pohodi i bije svakoga, koga prima za sina“. /Žid.12,6./
Smih je jezik, koga svaki razumi. On je univerzalan. Fascinantno je študirati različne načine smiha, od pravoga do vkanljivoga. Smih more biti sramežljiv, ali i nekrivičan kao od diteta. Človik se smije zbog različnih uzrokov. Po smihu človik šalje poruku, je li mu je gdo drag ili nesimpatičan. Smih je izraz krotkosti, veselja, tuge, ali i ganutljivosti. S jedne strani postoji autentičan smih, a s druge lažan. Med ovimi dvimi antipodi su moguće različne fele. Smih je izgleda prirodjen. Od dvih do dvanaest uri po porodu se bebica počne smijati, ali izgleda da je ov smih prez sadržaja.
Da bi i u zimi mogli prevaljivati duge relacije, su si ljudi jur u kamenoj dobi pod svoje cipele zatezali kosti. To su izvidili arheologi, kad su iskopali tanke oko 60 cm dužičke govedje kosti. Nisu velje izvidili, zač su zbočni dijeli bili izbrušeni: Kosti, ke su bile stare oko 20.000 ljet, su služile kot šine za fuzanje na ledu. „Košćeni“ prethodniki današnjih klizaljkov su najdeni u Ruskoj, Skandinaviji, Velikoj Britaniji i u drugi europski zemlja. Klizaljke (Schlittschuhe) kot je danas poznamo, su se razvijale stoprv od 13. stoljeća početo.
ŽELJEZNO — „U meni mora goriti nešto ča neka se u drugom važge!“ S riči Augustina je kanio direktor školskoga ureda, dr. Erich Seifner, pokazati na djelovanje vjeroučitelja i da samo osvidočenje osvidoči. Ako kanimo da se i u budućnosti osigura vjeronauk, se mora nuditi dobro i kvalitativno podučavanje vjeronauka. Citirao je Gottfrida Kellera „Mi ne bi bili dobri, ako ne bi kanili biti svenek bolji!“ Vjeroučitelji/ice neka se trsu da širu kršćansko poslanstvo primireno dici, korektno i obavezno.
Kazališna družina glumci u Zagvozdu & Satirično kazališće Kerempuh ćedu 26. februara u bečkom Teatru Akzent prikazati dramu »Profesionalac« autora Dušana Kovačevića. Igraju: Danko Ljuština (Luka Laban), Vedran Mlikota (Teodor Tejo Kraj), Anica Kovačević (Marta), Goran Navojec/Siniša Ružić (jedan sasvim normali ludjak), redatelj Bogdan Diklić, producent Vedran Mlikota, izvršni producent Roko Grbin, skladatelj Arsen Dedić, scenograf Vedran Mlikota, kostimograf Ðurđa Janeš. Kusić dura cca. jednu uru i 20 minut.