U spomen Franji Rotteru: jezikoslovcu i pjesniku na njegov 10. smrtni dan 15. 2.

Kad smo se 15. februara spomenuli desete obljetnice smrti mr. Franje Rottera, smo to činili u posebnom sjećanju na mladoga jezikoslovca i književnika, pred svim pjesnika, ki nas je tako rano ostavio. A stoprv je počeo stvarati. Toliko visoka su bila očekivanja u ovoga mladoga hrvatskoga intelektualca, pred svim i u jezičnom pogledu, da je onda bilo jako teško i je još danas teško se smiriti sa činjenicom, da ga već nimamo med nami. Rotter je 1995. završio studij slavistike i romanistike.

Zastupniki narodnih grup u Austriji informirali su na europskoj razini

Delegacija Centra austrijskih narodnih grup (Can) je informirala nadležne europske institucije i nacionalna diplomatska zastupničtva u Strassbourgu o svojem nezadovoljstvu s razvitkom manjinske situacije u Austriji, s posebnim gledišćem na novelu Zakona o narodni grupa. 15. i 16. februara su pripadniki slovenske, hrvatske i ugarske narodne grupe peljali razgovore sa zastupniki različnih europskih institucijov i su razložili svoje gledišće i stajališće spomenutoj noveli ovoga i očekivanih negativnih posljedic za narodne grupe u Austriji, osebujno za Slovence i Hrvate.

 

Tagovi: 

Mnoge je uznemiravao - piše Joško Preč

Jezuš je mnoge privlačio k sebi. Druge je uznemirio, osebujno bogatuše. Nekamo se čuditi, da ga bogatuši nisu naslijedovali. Pripetenje lazara i bogatuša je mnoge uznemirilo. U ovom pripetenju Jezuš donosi, da bogatuši nimaju mjesta u kraljevstvu božjem. Lazar leži u rana na cesti, svi ga obajaju. Bogatuši se gostu u blizini, a on umira od gladi. Nigdor mu se ne smiluje, samo Jezuš. Plaća mu je velika na nebesi, a bogatuš umira od žaje u paklu. Sad ov umira od gladi, a lazar je dionik nebeske gošćine. Uloga se je preminila.

Ste znali? - Hodočasna mjesta u Europi

Milioni vjernikov svako ljeto iz različnih uzrokov hodočasti u brojna hodočasna mjesta svita, od kih neka imaju jur stoljeća staru tradiciju. Opet druga su se razvila dost kasno. U sljedećem dajem pregled o najznačajniji i priznati hodočasni mjesti Europe:

  • Celje: Od 12. stoljeća početo postoju shodišća u Celje. Svako ljeto Madoni s Ditešcem šetuje 800.000 vjernikov.
  • Loreto: Od 14. stoljeća početo postoju shodišća u Loreto u Italiji. Svako ljeto Črnoj Madoni s Ditešcem šetuje 3 milioni vjernikov.
  • Einsiedeln: Istotako od 14. stoljeća početo postoju shodišća u Einsiedeln. Svako ljeto Črnoj Madoni s Ditešcem šetuje 400.000 vjernikov.
  • Czestochowa: Od 14. stoljeća početo postoju shodišća u Czestochowu u Poljskoj. Svako ljeto ikoni Črne Madone šetuje 5 milioni vjernikov.
  • Altötting: Od 1489. ljeta početo postoju shodišća u Altötting u Nimškoj. Svako ljeto Madoni s Ditešcem šetuje milion vjernikov.
  • Kevelaer: Od 1642. ljeta početo postoju shodišća u Kevelaer u Nimškoj. Svako ljeto kipu Divice Marije šetuje 800.000 vjernikov.
Tagovi: 

Kiseški hrvatski bal u Hotelu Irottkő u dobrom raspoloženju

Meteorološka prognoza javila je za ov vikend velik minus u temperaturi i vjetar, ča se je i ostvarilo. 4. februara  navečer ljudi su se u Kisegu malo zimogrozno skupljali u kiseškom hotelu Irottkő na obični mesopusni, hrvatski bal. Malo već od 150 ljudi  je skupa došlo u lipo nakinčenoj dvorani, kade su predsjednik Hrvatske samouprave u Kisegu, Sándor Petković i načelnik grada László Huber pozdravili goste i u 19 uri otvorili bal.

Tagovi: 

Hrvatski bal-Jug u Vincjetu i ovput s puno ljubavi i dušom

Hrvatski bal Hkd-a Jug se u zadnji ljeti uvik priredjuje u općinskoj dvorani za različne priredbe u Vincjetu. Po želji glavnoga odgovornoga za ov bal, Hkd-a Jug danas na čelu s potpredsjednikom Brunom Radakovićem svako ljeto neko drugo hrvatsko selo u južnom Gradišću organizira ov bal. S ovim balom su pred mnogo ljet počeli tadašnji direktor OŠ u Bandolu Fric Martinković (†) i njegova nasljednica Frida Arth. To je bilo u velikom Petarštofu.

Tagovi: 

Nova trojezična knjiga Viole Karall

U četvrtak, 9. februara su u knjižnom svitu Emmer u Gornjoj Pulji predstavili najnoviju knjigu Viole Karall. Ova knjiga je izašla na tri jeziki: »Dalolj velünk!« / »Sing mit uns!« / »Jači s nami«. Ovo književno djelo je 2011. ljeta odlikovano gradišćanskom nagradom »Theodor Kery-zaklade«. Kako je rekla Viola Karall „U Gradišću živi već narodnih grup u miru i harmoniji jedna skupa s drugom ... Naše zajedničtvo i potrebe i hlepnje naše dice neka pokrenu pažnju na ovu trojezičnu knjigu jačak koj je hrvatski naslov »Jači s nami«.

 

Tagovi: